Ekonomisti su uputili otvoreno pismo novom britanskom rizničaru Philipu Hammondu u kojem sugerišu da je poklanjanje novca pojedincima i domaćinstvima najučinkovitija monetarna politika i bolji modalitet za podsticanje privrede od snižavanja kamatnih stopa za kojim sve učestalije posežu centralne banke širom svijeta.
Pismo, koje potpisuje 35 ekonomista iz Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja, od Hammonda traži izmjenu mandata Engleske centralne banke (BoE) kako bi se omogućilo uvođenje i provođenje radikalnih smjernica monetarne politike.
Engleska banka bi prema progresivnim stručnjacima trebala da ima mogućnost stvaranja novca za finansiranje ključnih infrastrukturnih projekata, da nadomjesti novac izgubljen smanjivanjem poreskih opterećenja ili prosljeđivanja novca direktno na račune građana.
“Fiskalni podsticaj stvaranjem novca u centralnoj banci može se iskoristiti za finansiranje esencijalnih investicija u infrastrukturne projekte – snažeći prihode biznisa i edomaćinstava i povećavajući proizvodnu imovinu javnog sektora tokom procesa. Alternativno, (novostvoreni) novac bi se mogao koristiti za finansiranje poreskih rasterećenja ili za direktan novčani prijenos domaćinstvima, rezultirajući trenutnim povećanjem raspoloživog dohotka”, navodi pismo čiji sadržaj prenosi Guardian.
Upitna održivost i svrsishodnost kvantitativnog popuštanja
Potpisnici pisma, među kojima su biograf Johna Maynarda Keynesa, Lord Robert Skidelsky, ekološki ekonomist Herman Daly i hedge fond menadžer Eric Lonergan kažu da su kamatne stope na najnižim nivoima u istoriji i da je održivost daljeg kvantitativnog popuštanja upitna.
“Nejasno je ima li Banka neophodne alate da bi se suočila s izazovima koji dolaze”, kažu oni.
Pismo ocjenjuje da sedam godina emisije ”jeftinog novca” nije imalo željeni učinak i da službene kamatne stope prije 2009. godine nikad nisu bile ispod 2 posto, upozoravajući da dalje smanjivanje troškova zaduživanje neće donijeti opipljivu korist u realnoj ekonomiji.
Prema ekonomistima, dalja ekspanzija programa kvantitativnog popuštanja Engleske banke od 375 milijardi funti je pogrešno rješenje za današnje ekonomske probleme jer rizici imaju malo veze sa dostupnom likvidnošću, a puno s biznisima i domaćinstvima koji zauzdavaju potrošnju suočeni s nesigurnošću nakon Brexita.
“Dok novi rizničar traži ‘resetovanje’ ekonomske politike, treba razmotriti nove puteve provođenja monetarne politike. Umjesto smjernica dizajniranih da “naduvavaju balone” u cijenama imovine i povećavaju dug domaćinstava, Engleska riznica i Engleska banka bi trebale sarađivati u direktnom podsticanju potražnje u realnoj ekonomiji – zaključuju ekonomisti.
“Novac iz helikoptera”
Rasprava o “novcu iz helikoptera” postojano kulminira od početka Velike recesije u 2009. godini, otkad centralne banke neuspješno posežu za neortodoksnim monetarnim politikama koje podrazumijevaju stvaranje suludih količina svježeg novca uz sramežljive ili slabo vidljive rezultate u realnim ekonomijama. Prema podacima od prošle godine, centralne banke su od 2007. godine kroz programe kvantitativnog popuštanja stvorile 11 biliona novih dolara koji uglavnom završavaju u finansijskom sistemu, snažno podstičući nejednakost ali ne i realnu ekonomiju u kojoj tvrdoglavo gospodare nezdravi deflacioni trendovi.
Među proslavljenim i prokušanim ekonomistima koji ovih dana zagovaraju neki oblik “novca iz helikoptera” su i bivši šef FED-a, Ben Bernanke, koji predlaže da se on primjeni u Japanu. U eurozoni, ideju je podržao guverner ECB-a Mario Draghi, nazvavši je “interesantnim konceptom”.
