BDP u prvom kvartalu porastao 1,1 odsto

Dobri rezultati ostvareni u sektorima turizmi i građevinarstva doveli su do rasta BDP od 1,1 odsto u prvom kvartalu ove godine.

Povećan obim turističkih usluga i intenziviranje radova na izgradnji prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare ukazuju na to da će turizam i građevinarstvo imati pozitivan uticaj na rast bruto društvenog proizvoda Crne Gore (BDP) u narednom periodu, smatraju u Privrednoj komori (PKCG), pišu Dnevne novine.

Zvanični podaci Monstata pokazuju da je BDP u prva tri mjeseca ove godine u tekućim cijenama iznosio 696 miliona eura, 19 miliona više u odnosu na isti prošlogodišni period. Njegovom rastu prevashodno su, kako ocjenjuju u PKCG, doprinijeli dobri rezultati ostvareni u sektorima turizma i građevinarstva.

Broj dolazaka turista je veći za devet odsto, a ostvarenih noćenja za 11,9 odsto. Realizacija započetih investicija iz prošle godine nastavljena je i u prvom kvartalu ove, uz značajne radove na rekonstrukciji putne infrastrukture, što je uticalo na rast vrijednosti izvršenih građevinskih radova od 12,3 odsto“, ukazuju u PKCG.

Povećanje BDP uslovili su i rezultati ostvareni i u svim vidovima prometa putnika, kao i u prometu robe u drumskom saobraćaju. Dobri rezultati zabilježeni su i u poljoprivredi, iskazani povećanjem otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda i proizvodnje šumskih sortimenata, gdje je rast iznosio 62,6 odsto. Veći je bio i promet u trgovini za 3,3 odsto, prije svega, zbog rasta turističkog prometa. Ekonomsku aktivnost karakterisao je i pad industrijske proizvodnje od 9,2 odsto.

Na rast BDP bitnije nijesu uticale strane direktne investicije, čiji je relativno visok ukupan priliv od 223,2 miliona eura pratio i visok odliv od 211,6 miliona.

Komentarišući spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih pet mjeseci ove godine, koju je karakterisala mala pokrivenost uvoza izvozom od svega 14,9 odsto, u PKCG su kazali da je nizak nivo izvoza rezultat manjeg obima proizvodnje osnovnih metala.

Spoljnotrgovinska razmjena bilježi rast uglavnom zbog visokog rasta uvoza, dok je rast izvoza bio znatno sporiji. To je rezultiralo rastom robnog deficita od 18,7 odsto i niskim stepenom pokrivenosti uvoza izvozom. Nizak nivo izvoza rezultat je manjeg obima proizvodnje osnovnih metala, koji u najvećoj mjeri opredjeljuju kretanje izvoza i pada izvoznih cijena osnovnih metala od 13,4 odsto“, pojašnjavaju u PKCG.

Podaci Monstata govore da je izvoz gvožđa i čelika niži 20,7 odsto, dok je izvoz sirovog aluminijuma u tonama bio veći 86 odsto, ali je, zbog znatno niže cijene na svjetskom tržištu, u vrijednosnom smislu izvoz obojenih metala veći 35,7 odsto.

Od ostalih izvoznih proizvoda značajno je spomenuti rast izvoza drveta od 29 odsto, zatim rast izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda od 45,2 odsto, eteričnih ulja, parfemskih i toaletnih preparata od 21,4 odsto, sušenog mesa i mesnih prerađevina od 29% i proizvoda od žitarica za 58,7 odsto“, navode u PKCG.

Oko 30 odsto ukupnog uvoza činile su mašine i transportni uređaji, od čega se dobar dio odnosio na opremu za izgradnju auto-puta, pa je ova grupa proizvoda zabilježila porast uvoza od 52,2 odsto.

Uvoz električne energije bio je veći više od dva puta, raznih gotovih proizvoda 16,1 odsto, proizvoda od metala 66,7 odsto, a medicinskih i farmaceutskih potrepština deset odsto. Uvoz hrane ostao je na nivou uporednog perioda, a uvoz nafte i derivata nafte je niži za 20,8 odsto.

 

Check Also

Dobre navike koje vode do značajnih ušteda

„Ne mogu sada da mijenjam stil života“, „Toliko brige oko sitnica stvara mi pritisak“, „Sve …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *