Zlato kao garant sigurnosti

Dodajte komentar

Svjetska ekonomska kriza i nestabilnost na međunarodnom finansijskom tržištu, uticali su da se investitori, ali građani, sve češće odlučuju da ulažu u zlato. To je doprinijelo da u posljednjih desetak godina cijena tog plamenitog metala na svjetskom tržištu počne da raste.

Rast je zabilježen i nedavno, posle Brexit-a, jer je od juna cijena zlata skočila je za 11 odsto, a prema ocjeni stručnjaka, taj trend nastaviće se i u narednom periodu.

Zlato je oduvjek predstavljalo sigurnost i od uspostavljanja međunarodnog finansijskog sistema, bilo je glavna valuta, ne samo za trgovanje, nego i za čuvanje deviznih rezervi centralnih banaka. Kasnije je dolar preuzeo tu ulogu, prije svega, jer je bio nacionalna valuta najrazvijenije ekonomije svijeta. Međutim, od početka svjetske ekonomske krize, 2008. godine, zlato ponovo postaje atraktivno.

Prema podacima MMF-a, u tom periodu su centralne banke imale najveći rast rezervi u zlatu u posljednjih četvrt vijeka. Zbog toga je na svjetskom tržištu cijena zlata, koja je 2008. godine iznosila 700 dolara za finu uncu, iz godine u godinu rasla i jednog trenutka je dostigla nivo od čak 1.920 dolara za finu uncu.

Kada su najrazvijenije zemlje počele da primjenjuju programe za ekonomski oporavak i izlazak iz krize, cijena zlata počela je da pada i spustila se na nivo nešto iznad hiljadu dolara po unci. Međutim, turbulencije na međunarodnom finansijskom tržištu, izazvane Brexit-om, uticale su da investitori usmjere ulaganja u zlato, zbog čega je njegova cijena ponovo počela da raste i trenutno iznosi 1.350 dolara po unci. Zlato je postalo utočište za investitore, jer predstavlja sigurnost u nemirnim vremenima, a koliko je tržište osjetljivo vidi se po tome, što je cijena tog plemenitog metala skočila i poslije pokušaja državnog udara u Turskoj.

Rastu devizne rezerve u zlatu

Sve centralne banke dio deviznih rezervi drže u zlatu, najčešće u polugama. Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, po količini zlata u rezervama, najveće devizne rezerve u zlatu imaju SAD 8.133 tone, što je gotovo tri puta više od Njemačke, koja je sa 3.395 tona na drugom mjestu. Potom slijede Italija i Francuska sa oko 2.500 tona, dok Kina i Rusija imaju oko hiljadu tona, iako su te dvije zemlje u prethodnom periodu intenzivno kupovale zlato. Inače, tri četvrtine zlatnih rezervi zemalja u svijetu čuvaju se u trezorima američke centralne banke – FED.

Od zemalja regiona Srbija je na 62. mjestu u svijetu, a na trećem mjestu u regionu, posle Rumunije, koja ima 103 tone i Bugarske sa 40 tona.

I građani mogu da ulažu u zlato

Kada su kamatne stope na štednju počele da padaju, građani su sve više počeli da  razmišljaju o drugim vidovima ulaganja. Na primjer, građani u Srbiji nisu u mogućnosti da kupuju zlatne poluge, jer to nije regulisano propisima. Međutim, ukoliko žele da ulože u zlato postoji nekoliko mogućnosti. Prva je da kupuju zlatnike, koje izrađuje Zavod za izradu novčanica i kovanog novca. Druga mogućnost je kupe akcije preduzeća, koja se bave proizvodnjom zlata, a treća da ulože u investicione fondove, koji trguju tim plemenitim metalom.

Ova vrsta ulaganja je isplativija od štednje u banci ili trgovine na berzi. Pošto cijena zlata na svjetkom tržištu ponovo raste, to ulaganje se svakako isplati, a pri tom država ga ne oporezuje, poput devizne štednje. Ako se imaju u vidu najave stručnjaka, da se u godinama, koje dolaze, može očekivati usporen rast svjetske ekonomije i nestabilnost na međunarodnom finansijskom tržištu, kapital će tražiti sigurnija utočišta, a zlato je jedno od njih. Po svemu sudeći, zlato će u narednom periodu imati važnu ulogu u okviru globalne ekonomije i kao nekada, predstavljati garant stabilnosti nacionalnih privreda, ali i sigurnost za investitore i građane.

Biljana Blanuša, Ekonomski Online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *