Vuksanović: Problem sive ekonomije se rješava pogrešno i selektivno

Ukoliko želimo jaku ekonomiju, onda je jasno da nam za to treba i adekvatan poreski sistem koji može podstaći započete procese koji vode izgradnji jake privrede i razvoju privatnog sektora. Tek kad stvorimo uslove za sniženje poreskih opterećenja, uz isti tretman svih poreskih obveznika, možemo očekivati veće prihode koje će privatni sektor biti sposoban da stvara, a time i da doprinosi razvoju nacionalne ekonomije.

Ovo je u intervijuu za Portal Analitika kazala predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore Svetlana Vuksanović.

Ona je ocijenila da se rješavanju problema sive ekonomije sistem posebno posveti u vrijeme ljetnjih mjeseci, „i to vrlo često na pogrešan način“.

Poznato je da privrednici registrovani duži niz godina gro svojih poslovnih aktivnosti bilježe upravo u toku ljetnjih mjeseci kada ostvaruju najveći promet, ali i posebno učestalu kontrolu od strane raznih inspekcijskih službi. Za razliku od njih, period jun-avgust posebno je interesantan i za one koji se tek tada registruju, u kratkom roku ostvare profit po osnovu plasirane robe i usluga, ali i po osnovu odsustva kontrola od strane inspekcija koje su nepripremljene za te tzv. „nove“ učesnike na tržištu. Po završetku sezone, stari privrednici ostaju pokušavajući da održe poslovanje u ostatku godine, dok ovi „novi“ pakuju kofere, odlaze, a vrlo često i iznose ostvarenu, neoporezovanu  dobit iz zemlje – naglasila je Vuksanović.

ANALITIKA: Očekujete li povećanje poreza do kraja godine i kojih?

VUKSANOVIĆ: Ukoliko želimo jaku ekonomiju, a želimo, onda je jasno da nam za to treba i adekvatan poreski sistem koji može podstaći započete procese koji vode izgradnji jake privrede i razvoju privatnog sektora. Prema UPCG, to je jedini očekivani pravac i zato se mi već godinama snažno zalažemo za sniženje poreskih opterećenja koja su svojevrsan „okidač“ i podrška daljem rastu konkurentnosti, povećanju zaposlenosti, stabilnom i dugoročno održivom razvoju zemlje.

Podsjetiću da je i premijer u jednom od svojih javnih nastupa u maju ove godine najavio mogućnost da se podizanje konkurenosti poslovnog ambijenta obezbijedi daljim obaranjem poreskih stopa. Čini mi se da poslednja dešavanja, jednim dijelom, polako idu u tom pravcu, ali i zahtijevaju dodatnu razradu. Konkretno, mislim na usvojeno smanjenje PDV-a za elitne hotele što je mjera koju podržavamo, ali koju treba korigovati tj. unaprijediti s aspekta stvaranja uslova koji neće biti diskriminatorski i voditi povlašćenom položaju jednih u odnosu na druge, već će omogućiti apsolutnu ravnopravnost i jednake uslove za sve učesnike na tržištu. Crnogorski turizam, za razliku od onog u npr. Austriji, još uvijek nosi prefiks sezonalnosti, a time i brojne izazove s kojima tek treba da se izborimo – posebno kad je u pitanju mali i srednji biznis koji posebno može biti pogođen ovakvim odlukama. Valjda je svima već jasno da turizam jedne zemlje, pa i ove naše, ne smije počivati samo na mjerama usmjerenim stvaranju preduslova za boravak gostiju u tzv. elitnim hotelima. Naprotiv, gostima treba dati priliku da uživaju u ukupnoj turističkoj ponudi Crne Gore, a to iziskuje i kreiranje stimulativnih mjera i dodatnih olakšica za ponudu nacionalnih ugostiteljskih objekata (restorani…), etno sela i katuna, raznih avanturističkih programa (splavarenje, kajaking…), specijalizovanih segmenata turističke ponude (npr. zdravstveni turizam, sportski, kongresni, agro…). Tek kada stvorimo uslove za sniženje poreskih opterećenja, uz isti tretman svih poreskih obveznika, možemo očekivati veće prihode koje će privatni sektor biti sposoban da stvara, a time i da doprinosi razvoju nacionalne ekonomije, ne i prije toga.

ANALITIKA: Koliko česte promjene zakonodavnih akata i neusklađenost određenih propisa i nadležnosti predstavljaju problem i da li preduzeća te promjene mogu blagovremeno da prate? Da li članice UPCG i dalje smatraju da regulatorni okvir ne podstiče poslovanje kompanija, već ugrožava razvoj biznisa?

VUKSANOVIĆ: I pored izvjesnih pozitivnih kretanja, ipak ne možemo kazati da u CG postoji stabilan pravni okvir za funkcionisanje privrednih subjekata. To nije nikakva floskula, već ogledalo stanja poslovnog ambijenta u kojem naši privrednici posluju. U ovom trenutku, regulatorni okvir je  još uvijek nepredvidiv i podložan izuzetno čestim promjenama koje je teško, pa i nemoguće pratiti – posebno kada su u pitanju MSP. Takođe, jednostavniju primjenu propisa opterećuje i izostanak  kodifikacije regulatornog okvira u pojedinim sektorima, ali I svih ostalih anomalija I problema koje smo još početkom 2015. godine opisali u strateškom dokumentu – izvještaju ,,Regulatorni okvir u Crnoj Gori” koji je UPCG kreirala u saradnji sa prof. dr Đorđijem Blažićem. Iako je u ovom izvještaju UPCG ponudila i čitav set konkretnih preporuka, svjedoci smo da ih nadležni još uvijek kao takve nisu prepoznali. Takav odnos upućuje na jednu čudnu situaciju – iako UPCG pruža ruku i konstantno nudi podršku donosiocima odluka i kreatorima politika, oni to često ignorišu a nekad, i to u jako važnim oblastima, isključuju predstavnike realnog sektora iz procesa kreiranja zakonodavnog okvira i strateških dokumenata koji direktno ili indirektno utiču na poslovanje privrednika.  Da je tako, potvrđuju i rezultati ankete UPCG (objavljeni u februaru 2016. god) u kojoj  su privrednici ocijenili da je stanje u oblasti regulatornog okvira tokom 2015. godine bilo lošije od stanja u 2014.

Ono što je u ovom trenutku posebno aktuelno, a odnosi se upravo na Vaše pitanje, jesu Izmjene i dopune Zakona o radu. Iako smo uspjeli u svojim naporima da se ovaj zakonski tekst povuče iz skupštinske procedure, ostaje “gorak ukus” zbog lakoće i površnosti kojom se pristupilo prilikom razmatranja postojećeg zakonskog rješenja, a što je moglo da rezultira posljedicama koje u sebi nose ogromnu pravnu nesigurnost i nestabilnost i za poslodavce i zaposlene. U poslednjem trenutku, nakon pola godine konstantnog insistiranja i niza urgencija koje smo uputili na relevantne adrese (u čemu su nam se priključila udruženja poslodavaca i sindikati),  uspjeli smo da ubijedimo Vladu i Parlament da shvate ono na što smo ih od početka uporno upućivali – da Zakon o upravnom postupku nema dodirnih tačaka sa izmjenama i dopunama ovog zakona.

ANALITIKA:  Kako komentarišete aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, naročito u junu i julu? Da li se država na adekvatan način obračunava sa nelojalnom konkurencijom?

VUKSANOVIĆ:  Mislim da je ovo pitanje stara boljka našeg sistema koji se rješavanju problema sive ekonomije posebno posveti u vrijeme ljetnjih mjeseci, i to vrlo često na pogrešan način.

Poznato je da privrednici registrovani duži niz godina gro svojih poslovnih aktivnosti bilježe upravo u toku ljetnjih mjeseci kada ostvaruju najveći promet, ali i posebno učestalu kontrolu od strane raznih inspekcijskih službi. Za razliku od njih, period jun-avgust posebno je interesantan i za one koji se tek tada registruju, u kratkom roku ostvare profit po osnovu plasirane robe i usluga, ali i po osnovu odsustva kontrola od strane inspekcija koje su nepripremljene za te tzv. „nove“ učesnike na tržištu. Po završetku sezone, stari privrednici ostaju pokušavajući da održe poslovanje u ostatku godine, dok ovi „novi“ pakuju kofere, odlaze, a vrlo često i iznose ostvarenu, neoporezovanu  dobit iz zemlje.

Podsjetiću, osnovni problemi u aktivnostima suzbijanja sive ekonomije su manjak efikasnosti inspekcijskih organa, kao i njihovo selektivno postupanje u odnosu na subjekte koji su predmet kontrole. Potvrda tome je izostanak sistemskog obračuna sa tzv. glavnim akterima prepoznatim u vidu nelojalne konkurencije koja obavlja nelegalni promet proizvoda i usluga (radi na crno), ali po tom osnovu ne trpi inspekcijsku kontrolu niti podliježe sankcionisanju i propisivanju pripadajućih kazni. Za razliku od njih, represivne mjere se usmjeravaju isključivo na privredne subjekte koji su registrovali svoj biznis i nose kompletan fiskalni teret.

Zatvaranje očiju pred postojanjem evidentno visokog nivoa sive ekonomije u zemlji vodi daljim poremećajima privredne strukture, a to će se negativno odraziti i na sve ostale segmente društva. Rješenje  navedenog leži u korjenitim promjenama kojima pod hitno treba pristupiti – i kada je u pitanju  primjena zakona i funkcionisanje institucija. Privrednici od države očekuju jaku i odlučnu represivnu politiku koja će sva pravna i fizička lica koja rade u neformalnoj zoni tj. „na crno“ prevesti u legalnu zonu i formalne privredne tokove. To je obaveza države koja treba da stvori zakonski okvir i omogući postupanja koja su apsolutno usmjerena suzbijanju crnog tržišta. Do tada, bićemo svjedoci prakse koja sada postoji, a svodi se na selektivan i neravnopravan tretman privrednika, kao i činjenicu da je isplativije plaćati minimalne, prekršajne kazne. Tek kada to iskorijenimo, možemo očekivati razvoj konkurentnog poslovnog ambijenta, sa dominantnim učešćem registrovanog biznisa.

svetlanav1ANALITIKA: Da li podatak o 15,2 hiljade blokiranih preduzeća najbolje ilustruje kakav je poslovni ambijent u Crnoj Gori?

VUKSANOVIĆ: Nije novo ako kažem da su problemi koje je UPCG prije par godina evidentirala u svom strateškom dokumentu „5 ubica biznisa“ još uvijek aktuelni. Naravno, to ne treba gledati kao nekakav uspjeh našeg predviđanja, jer to nam nikada nije ni bila namjera, već isključivo kao činjenicu koja opominje, a upućuje na manjak  sluha nadležnih da čuju za probleme koji postoje u privredi, a zatim i na manjak volje da po njima pravovremeno i adekvatno reaguju.

Naplata potraživanja, izražena nelikvidnost, problemi finansiranja biznisa, blokada računa – samo su neki od problema s kojima se naši privrednici u radu suočavaju, a zbog čega trpe gubitke i svakodnevno stavljaju na klackalicu očuvanje svog biznisa, ali i postojećih i potencijalnih, novih radnih mjesta. U najkraćem, podatak koji navodite dodatno potvrđuje da u privrednom ambijentu Crne Gore postoje brojne vidljive i nevidljive barijere koje poslodavcima oduzimaju dragocjeno vrijeme i izlažu ih dodatnim troškovima prouzrokovanim čestim i nepredviđenim procedurama, kao i izraženim birokratskim pristupom prilikom rješavanja određenih zahtjeva.

Uloga je države da, uz kreiranje i kontrolu primjene normativnog okvira, u potpunosti bude posvećena stvaranju uslova za olakšano poslovanje privrednika i konkurentnost ukupnog privrednog ambijenta. Reformski procesi su započeti, ali im nedostaje snažnija dinamika i konkretni rezultati. Ako se situacija u skorije vrijeme ne promjeni, i dalje ćemo se baviti projekcijama očekivanog rasta, umjesto ubiranjem zasluženih benefita po tom osnovu. Zato ću još jednom podsjetiti da je UPCG prošle nedjelje promovisala tri nova izvještaja koja se bave problematikom otežanog pristupa finansijskim sredstvima, korupcijom i neskladom između tržišta rada i obrazovnog sistema. U njima, baš kao i u prethodna dva izvještaja UPCG o regulatornom okviru i neformalnoj ekonomiji, analizirali smo stanje po ovim oblastima, te dali preporuke koje mogu pomoći u rješavanju evidentiranih problema. Vjerujem da će njihov sadržaj od strane Vlade i nadležnih organa i institucija biti prepoznat kao podrška UPCG daljim procesima koji vode izgradnji stimulativnog poslovnog ambijenta koji vodi rastu ekonomskih aktivnosti, proinvesticiono i izvozno je orjentisan, omogućuje kreiranje novih radnih mjesta, te napredak cijelog društva.

Check Also

Završeno spektakularno prvo izdanje Tomorrow konferencije: Više od 21.000 ljudi ispratilo događaj

Završeno je prvo spektakularno izdanje TOMORROW konferencije koja se od 13. do 15. maja održavala …

Leave a Reply

Your email address will not be published.