Bukurešt

Rumunija: Smanjiš poreze i postaneš (pravi) lider rasta BDP-a

Godine 1974. američki ekonomista Artur Lafer, u to doba profesor na Univerzitetu u Čikagu, bio je na večeri sa svojim prijateljem Džudom Vaninskim, jednim od urednika uglednih novina Walstreet Journal.

Lafer je za tom večerom na salveti skicirao svoju poznatu krivu, a Rumunija je jedna od zemalja koja je danas usvojila njegova pravila i postala država sa najbrže rastućom ekonomijom u EU.

Na večeri, koj je izrodila poznatu Laferovu krivu, bili su prisutni i Donald Ramsfeld i Dik Čejni, koji su radili u administraciji Džeralda Forda, tadašnjeg američkog predsjednika.

Tema o kojoj se te večeri raspravljalo bil je takozvana Fordova WIP incijativa, koja je uključivala povećavanje poreza, piše “Business Insider“.

Prema verziji priče koju je ispričao Vaninski par godina kasnije u svom tekstu objavljenom u WSJ-u, Artur je u jednom trenutku zgrabio ubrus sa stola i na njega nacrtao ono što je Vaninski nazvao “Laferova kriva”.

Pojednostavljeno rečeno, Laferova kriva prikazuje šta se događa kad vlada znatno poveća stopu poreza. Teoretski, to završi stvaranjem manje prihoda prije nego povećavanja poreza.

Iako na prvu loptu zvuči dosta nelogično, i nije. Nametanjem velikih poreza porezni obveznici osjećaju manji podsticaj za zaradu jer ionako sve što zarade odlazi vladi. Mala preduzeća ne mogu se tim da se nose i ispadaju iz tržišnog takmičenja. Protok kapitala postaje znatno manji i prema Laferovoj krivi, porezni prihodi ne rastu nimalo, tako da je situacija prije povećanja poreza i nakon povećanja jednaka.

Ali, negdje između je tzv. “optimalna” porezna stopa, ona koja povećava prihode Vlade, ali i zaposlenost, produktivnost i proizvodnju. Na grafikonu Laferove krive ta vrijednost izgleda kao da je na pola, tj. na 50 posto. Ali ona varira iz godinu u godinu, što znatno zavisi i od stope inflacije.

Artur Lafer je danas poznat po tome što je kreirao ekonomsku politiku predsjednika Regana, u kojoj su osnovne teze bile slobodna trgovina, manje propisa i niski propisi. Prema Lefer Centru, te politike su doprinijele najvećem ekonomskom bumu u istoriji SAD-a. Više bogatstva je nastalo između 1982. i 2007., nego u prethodnih čak 200 godina.

Rumunija odlučila da preispita svoju poresku politiku

Te politike primjenjuju se i u nekim drugim državama van SAD-a. Uzmimo u obzir i nedavni Bregzit. Britanci su dijelom željeli da izađu iz Unije kako bi pobjegli od različitih vrsta direktnih i nedirektnih poreza, koji su im nametnuti iz Brisela.

Jedna od zemalja koja je usvojila ova tzv. Leferova pravila je Rumunija. Nakon godina jadnog, malog rasta, rumunska vlada je odlučila da preispita svoju poreznu politiku. Krajem prošle godine, PDV je smanjen sa 24 na 20 posto, smanjen je porez na dohodak po odbitku, a smanjeni su i odbici od poreza na dobit firmama.

Promjene su urodile plodom i to mnogo brže nego što se očekivalo. U prvom tromjesečju, Rumunija je zabilježila porast od 4,3 u odnosu na proteklu godinu. Analitičari su očekivali rast od 3,9 posto. Rumunija je stoga postala zemlja s jednom od najbrže rastućih ekonomija među zemljama EU. Predviđanja Evropske komisije su da će rumunska ekonomija ukupno biti druga rastuća, odmah iza Irske.

Rumunija je zabilježila i još jedan veliki rast, možda i najbitniji. To je znatno smanjenje stope nezaposlenosti, u maju je pala na 6,6 posto, dok je prosek zemalja eurozone 10,1 posto. Stopa nezaposlenosti među mladima je veća 21 posto što čak pomalo i zabrinjava. Ali, u poređenju sa drugim zemljama je znatno niža. U Italiji je ta stopa 36,8 posto, u Španiji 43,9 posto, a Grčkoj 47,4 posto.

Rumunska ekonomija zato u svakom smislu raste, a posebno je počeo da se razvija informatičko-tehnološki sektor u Bukureštu, on bilježi strahoviti porast posljednjih godina. IT je doprinio 6,1 posto u BDP-u u prvom tromjesečju ove godine. Do kraja godine očekuje se da će premašiti 10 posto.

U Rumuniji su, zahvaljujući razumnim cijenama poslovanja, danas poslovnice nekih najboljih svjetskih tehnoloških firmi, kao npr. Microsoft, IBM, Intel, Oracle, Adobe. Cijene poslovanja su im znatno niže nego u Londonu.

Rumunija je evropski odgovor na američku Silicijumsku dolinu. Rumunija je odgovor za sve one države i vlade koji ne znaju kako negativne stope pretvoriti u pozitivne.

Economy

Check Also

Kiosci dobili zeleno svijetlo za prodaju štampe nedjeljom

Predstavnici Ministarstva ekonomije su na sastanku sa predstavnicima izdavača, distributera i prodavača dnevnih novina saopštili …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *