Rezultati stres testa u 2016. godini: Za Erste Grupu nema stresa

Dodajte komentar

Mi smo više nego zadovoljni činjenicom da je ovaj stres test istakao snagu kapitalizacije i poslovnog modela Erste Grupe, pošto ukazuje na to da bi naš koeficijent kapitala CET 1 bio iznad 8 procenata čak i posle snažnog teoretskog šoka pretpostavljenog u nepovoljnom scenariju testa“, ističe Andreas Trajhl, generalni direktor Erste Grupe.

Evropska bankarska agencija (EBA) objavila je rezultate stres testa za 2016. godinu. Primjena nepovoljnog scenarija bi u slučaju Erste Grupe za rezultat imala koeficijent kapitala CET 1 sa faznom primjenom od 8,2% (na kraju 2018. godine) u odnosu na početni nivo od 12,3% na kraju 2015. godine. Ukupno gledano, promjena uzrokovana stresom bi iznosila -416 baznih poena (bp).

Uspjeli smo da postignemo ovako dobar rezultat na stres testu uprkos činjenici da su u njegovom nepovoljnom scenariju primijenjeni posebno strogi hipotetički parametri, kako za naš region, tako i za naš poslovni model kao banke koja se pretežno bavi poslovima sa stanovništvom, u odnosu na druge evropske regione i banke“, kaže Trajhl.

Pretpostavke korišćene za nepovoljan scenario stres testa su (kumulativni uticaj tokom perioda prognoze od 2016. do 2018. godine u odnosu na pretpostavljene početne vrednosti za 2015. godinu):

· Pad realnog BDP-a od 1,8% u Evropskoj uniji (pad do 4,2% na tržištima Erste Grupe u CIE)
· Pad cijena stambenih objekata od 10,9% u Evropskoj uniji (pad do 20,5% na tržištima Erste grupe u CIE)
· Povećanje kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa. 3M Euribor: + 30bp, 10-godišnje državne obveznice: u prosjeku + 110bp u Evropskoj uniji (povećanje do 190bp na tržištima Erste Grupe u CIE). Pretpostavljen je asimetrični uticaj na stranu aktive u odnosu na pasivu, odnosno kompletno ponovno određivanje cijena pasive, ali ograničeno ponovno određivanje cijena aktive
· Depresijacija valuta CIE relevantnih za Erste Grupu za 8,0% do 23,2% prema euru i apresijacija CHF od 22,8% prema euru
· Pretpostavka stabilnih bilansa stanja (zamrznutih na nivoima iz 2015. godine).

Glavni faktori koji su u osnovi rezultata nepovoljnog scenarija stres testa EBA su sljedeći (kumulativni uticaji tokom perioda prognoze od 2016. do 2018. godine u odnosu na ostvarenje iz 2015. godine):

· Smanjenje neto prihoda od kamata za oko 3,3 milijarde eura ili, u prosjeku, za 1,1 milijardu eura, ili oko 25% od 2016. godine pa nadalje u odnosu na saopštene neto prihode od kamata iz 2015. godine. Procjena za 2016. godinu se može pripisati:

– o padu neto prihoda od kamata u iznosu od 1.6 milijardu eura (kumulativno, za 2016-18.), zbog efekata ponovnog određivanja cijena zbog viših kamatnih stopa, uz pretpostavku uglavnom stabilnog prihoda od kamata, ali i udvostručavanja rashoda za kamate tokom čitavog perioda prognoze, u odnosu na ostvarenje iz 2015. godine.

– o padu neto prihoda od kamata od 1,7 milijardi eura (kumulativno, za 2016-18.) zbog pretpostavke velikog pogoršanja kvaliteta aktive (~75%) i nepriznavanja inkrementalnog smanjenja u toku perioda usljed promjene očekivanja naplate („unwinding“ efekta) (~25%). Očekuje se da će ukupan iznos problematičnih kredita porasti na 15,7 milijardi eura, što dovodi do učešća problematičnih kredita od 11,9% do kraja perioda prognoze (2018. godina).

Ovo se poredi sa najvišim zabilježenim nivoom problematičnih kredita u junu 2013. godine od 12,6 milijardi eura (učešće problematičnih kredita od 9,7%), kao posljedice velikog stresa po kvalitet aktive u Rumuniji i Mađarskoj, te stanja problematičnih kredita iz I kvartala 2016. godine od 8,9 milijardi eura (učešće problematičnih kredita od 6,7%). Oko 45% projektovanog pada neto prihoda od kamata se pripisuje Austriji.

Porast troškova rizika (rezervisanja za kreditne gubitke), koji za posljedicu ima troškove rizika od 4,8 milijardi eura tokom čitavog perioda prognoze od 2016. do 2018. godine. Ovo se poredi sa troškovima rizika od 0,7 milijardi eura u 2015. godini i 25 miliona eura u prvoj polovini 2016. godine, nakon obimnog čišćenja bilansa u 2014. godini i više uspješnih prodaja problematičnih kredita „u skladu sa ciljanom vrijednošću”.

Prema projekcijama nepovoljnog scenarija stres testa EBA za 2016. godinu Erste Grupa bi tokom čitavog perioda prognoze od 2016. do 2018. godine poslovala sa značajnim gubitkom.

Erste Grupa potvrđuje svoju smjernicu u pogledu prognoza, poslednji put ažuriranu 14. jula 2016. godine: očekuje da prinos na materijalni kapital (ROTE) u 2016. premaši 12%, uključujući i rezervu za potencijalnu jednokratnu uplatu bankarskog poreza u Austriji u 2016. godini.3

Economy.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *