Ove zemlje najviše trpe zbog Brexit-a

Dodajte komentar

Istočna Evropa je izdvojena kao region s najvećim ulogom koji je na kocki nakon britanskog glasanja za Brexit, piše njujorška agencija “Blumberg”.

Agencija dodaje da su neki djelovi tog regiona izloženiji potresima od drugih.

Radnici od Baltika do Bugarske pohrlili su u Veliku Britaniju kada im je Evropska unija, kao novim članovima bloka, otvorila granice. Razvojni fondovi Unije su pomogli izgradnju puteva i mostova u Poljskoj. Izvoz je zbog slobodne trgovine procvjetao.

Neizvjesnost koja je zahvatila kontinent otkako su britanski glasači odlučili prošlog mjeseca da se odvoje od EU, dovela je sve to u opasnost.

Usljed neizvjesnosti u pogledu sudbine 1,5 miliona građana istočne Evrope koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neizvjesnosti u pogledu budžeta EU i trgovinskih propisa, postalo je jasno ko je najviše izložen riziku.

Litvanija, Letonija, Mađarska i Poljska su najzloženije ako Velika Britanija istupi“, ocjenjuje Arti Sakudža, analitičarka za kreditni rejting u kompaniji S&P Global Rejtings u svom komentaru.

Ona svoje ocjene argumentuje “njihovom velikom populacijom migranata, doznakama koje šalju u domovinu, trgovinskim vezama i značajem EU fondova za finansiranje investicija” u tim zemnljama.

Privučeni višim platama i niskom nezaposlenošću, Poljaci i Rumuni čine najbrojniji dio istočnoevropskih imigranata u Velikoj Britaniji.

Radnici iz Poljske, najveće istočne članice EU s populacijom od 38 miliona ljudi, počeli su da dolaze u Britaniju posle ulaska u Uniju 2004. godine, dok su rumunski državljani dobili pristup da slobodno rade u Ujedinjenom Kraljevstvu 2014. godine.

Budući da britanska vladajuća Konzervativna stranka upravo sastavlja novu vladu, sudbina tih radnika ostaje nejasna.

Novoimenovani ministar finansija u Britaniji, Filip Hamond, pozvao je državnog sekretara zaduženog za postupak izlaska iz EU, Dejvida Dejvisa, da obezbijedi što je moguće veći pristup zajedničkom tržištu, što je cilj koji će vjerovatno zahtijevati ustupak Londona u smislu zadržavanja slobodnog kretanja radne snage iz bloka, ocjenjuje Sakudža.

Iako Poljaci šalju najviše novca u domovinu, oko 1,2 milijarde dolara godišnje, taj iznos predstavlja tek mali dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje koji “teži” 471 milijardu dolara. Doznake su veći problem za zemlje poput Letonije, čiji je BDP manji od jedne desetine poljskog iznosa.

Što se tiče trgovine, Češka i Letonija od svih članica bloka imaju u ukupnom izvozu najveći udio isporuka u Ujedinjeno Kraljevstvo – oko 4,0 odsto svaka, procjenjuje S&P.

Ipak, udarac preko tog “kanala” nije vjerovatan, budući da je ovaj region u velikoj meri izdržavan od drugih trgovinskih partnera unutar bloka, smatra Erste grupa banka.

Najveći negativni uticaj na rast u centralnoj i istočnoj Evropi, neće doći od bilo kakvog mogućeg pogoršanja direktnih trgovinskih odnosa s Velikom Britanijom“, navodi Erste banka u izvještaju objavljenom dan nakon referenduma, ukazujući da je potencijalno usporavanje širom bloka znatno veći rizik.

Razvojni fondovi su posljednja nepoznanica

Sa 114,7 milijardi eura namijenjenih za subvencije iz budžeta Unije od 2014 do 2020, Poljska ima najveći ulog na kocki, mada Britanija neće prekinuti uplate do završetka procesa istupanja, čije pokretanje zahtijeva najmanje dvije godine, dodaje se u tekstu.

Čak i tada, London će možda morati da uplaćuje neka sredstva kako bi zadržao pristup zajedničkom tržištu EU.

Odbojnost prema EU u zemljama poput Poljske i Mađarske, koja se intenzivirala od referenduma za Brexit, takođe povećava rizik od toga da bi transferi iz razvojnih fondova EU mogli da splasnu.

Dugoročno ključno pitanje je da li će EU smanjiti sredstva za taj region nakon isteka sadašnjeg budžeta“, kaže Sakudža.

Može doći do znatnih rezova sredstava za strukturne i kohezione projekte, pogotovo ako glavni dobrotvori budu zauzeti oštriji stav prema trendu unilateralizma, donošenju jednostranih odluka u tom regionu”, ocjenjuje ona, a prenosi “Blumberg”.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *