Monopol nad rijetkim elementima: Ova zemlja već kontroliše budućnost tehnologije

Dodajte komentar

Većina ljudi nema pojma od čega je sastavljen njihov iPhone. Itrijum i prazeodijum nisu baš riječi oko kojih mnogo ljudi lomi jezik, a ipak, ova dva metala su ključni “sastojak” koji omogućava da pametni telefoni i laptopovi budu tako mali i lagani. Bez njih, bili bi bar duplo teži i izgubili bi oštrinu slike.

Ova dva egzotična materijala spadaju među 17 najređih elemenata na planeti. Osim što su rijetki, često su pomiješani sa drugim elementima, duboko u stijenama, zbog čega je veoma mukotrpan posao izolovati ih.

U Kini, koja pokriva 89 odsto globalne proizvodnje ovih materijala, ekološka cijena je ogromna, ali je ekonomski rast zagarantovan.

Osim u haj-tek gedžetima, ovi rijetki elementi igraju istaknutu ulogu i u nacionalnoj odbrani, jer su bez njih radarski sistemi i projektili na navođenje gotovo nezamislivi. Ironično, oni se koriste i za proizvodnju čiste energije, odnosno za vjetro-turbine i električne automobile.

Ove godine, očekuje se da će potrošnja rijetkih elemenata u svetu iznositi 155.000 tona – čak 110.000 tona više nego prije samo 25 godina – a potražnja će gotovo sigurno i na dalje rasti.

U ovom trenutku, jedino Kina može da pruži ponudu koja zadovoljava potražnju, iako je 2010. godine Peking presjekao izvoz rijetkih elemenata za čak 40 odsto kako bi pojačao svoj haj-tek sektor i oslabio japanski.

Kina trenutno proizvodi preko 150.000 tona ovih retkih elemenata, od čega troši čak 104.000 tona. Jedina tri značajnija globalna proizvođača su Australija (15.000 tona), Indija (3.000 tona) i Rusija (2.000 tona).

Monopolom nad rijetkim elementima, Kina je došla u poziciju ne samo da diktira tempo tehnološkog razvoja i proizvodnje, već je i u mogućnosti da kontroliše cijene na tržištu.

Newsweek

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *