Banke sve češće ukidaju povoljnosti kojima su privlačile klijente

Dodajte komentar

Bankarskom ombudsmanu se u prvoj polovini godine za pomoć obratilo 285 građana oštećenih klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih institucija.

Najviše je, kaže bankarski ombudsman dr Halil Kalač za Pobjedu, žalbi na kredite, naročito one indeksirane u “švajcarcu”, što je i očekivano zbog situacije sa ovim bankarskim proizvodom, potom na kamate, naročito na kartice, ali i na kredite, štednju…

Kamatne stope su i dalje vrlo visoke. Više su nego u regionu, a znatno više nego u EU. Tokom dvije posljednje godine došlo je do blagog smanjenja kamatnih stopa, ali to je nedovoljno. Kamatna marža (razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa) se kreće od sedam do 7,5 odsto, na nivou bankarskog sektora, ističe ombudsman.

Klijenti

U posljednje vrijeme, kaže on, ima dosta žalbi na smanjenje kamata na štednju, odnosno depozite, ali i na ukidanje povoljnosti kojima banke u startu privuku klijente.

Klijenti se žale na visinu kamatne stope na sve vrste depozita, odnosno štednju koje padaju iz mjeseca u mjesec, kaže Kalač.

Depoziti u bankama iznose preko 2,6 milijardi eura, a prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na štednju građana je 1,48 odsto. Podsjetimo, 2008. te su kamate dostizale osam odsto.

Većina banaka, kada su startovale na ovom tržištu, nudile su povoljnosti kao što su tekući računi, bankarske kartice, minusna stanja na računima i dr, a sada tih povoljnosti skoro i nema. I na to se žale klijenti, kaže Kalač.

Ne jenjavaju ni žalbe na bankarske kartice, visinu kamatnih stopa po njima, troškove održavanja, kao i troškove gašenja kartice, na tekuće račune i visoke kamate na minusna stanja…

Zbog toga su kreditne kartice jedan od najskupljih bankarskih proizvoda. Kamate na minusna stanja (verdraft kredit) su vrlo visoke, objašnjava Kalač.

Žiranti

Ziranti se, kaže ombudsman, takođe žale na banke i mikrokreditne finansijske institucije.

Prednjače žalbe na kreditne aranžmane u kojima su oni bili jemci, uglavnom u periodu kreditne ekspanzije (20062009), a čija je realizacija u toku. Prigovaraju na pasivnost banaka i MFI u naplati kredita od klijenta i dovođenje žiranata u loš položaj, zbog blokade zarada i penzija, tekućeg računa i overdrafta. Ziranti se žale i na neinformisanost o stanju duga klijenta i njegovom kreditnom bonitetu u periodu odobravanja kredita, kao i na nedostupnost informacija i dokumentacije o kreditu, o visini duga klijenta i nedavanju podataka o drugim žirantima po kreditu, kaže Kalač.

On dodaje da se slučaj svakog klijenta i žiranta koji potraži pomoć u kancelariji ombudsmana detaljno analizira i traže načini za rješenje problema.

I dalje prednjaci “švajcarac”

Najviše žalbi bankarskom ombudsmanu i dalje dolazi od klijenata koji su uzeli kredite indeksirane u švajcarski francima.

– Tih žalbi je najviše i po broju i u finansijskom iznosu. Ovdje se radi o neprimjeni Zakona o konverziji kredita u CHF u euro, od strane HAAB i HETE. Pomoć traže klijenti koji su kredite otplatili i čiji su ustupljeni HETI, kaže Kalač.

Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *