Dame vladaju: Žene na čelu najmoćnih zemalja svijeta

Tri od šest najvećih svjetskih privreda moglo bi do sredine januara sljedeće godine da imaju ženske lidere, ocjenjuju svjetski mediji.

Njemačku kancelarku Angelu Merkel već neko vrijeme nazivaju najmoćnijom ženom Evrope, Velika Britanija je juče dobila prvu ženu premijera još od Margaret Thatcher – Theresu May, a i SAD bi na predsjedničkim izborima krajem godine mogle da dobiju prvu ženu predsednika – Hillary Clinton, navodi Reuters.

Ukoliko najverovatniji kandidat Republikanaca za predsjednika SAD Donald Trump u kratko vrijeme ne dobije značajnije na popularnosti, Clinton bi mogla da zadrži aktuelnu prednost u trci za Bijelu kuću, koja prema anketama iznosi čak 11 procentnih poena.

Konzervativka Theresa May, koja je juče preuzela funkciju premijera velika Britanije od Davida Camerona, bila bi, da Britanci nisu odlučili na referendumu 23. juna da podrže Brexit, na čelu pete po veličini svjetske privrede, ali je poslije referenduma došlo do sunovrata funte pa je Britanija pala na šesto mjesto, iza Francuske.

Kad je riječ o britanskoj opozicionoj Laburističkoj stranci, favorit da zamjeni nepopularnog predsjednika Jeremyja Corbyna je opet žena, Angela Eagle.

Uprkos raširenom nezadovoljstvu liberalima u britanskoj javnosti, Angela Eagle je jedina iskazala spremnost da stane na čelo te posrnule stranke, a pošto Corbyn nije voljan da ode sa mjesta predsjednika, predstoji im oštra borba.

Pomenute dame su isplivale na površinu dosad najbrutalnije borbe za vlast u britanskoj politici, a nijedna od njih se nije našla na mjestu na kojem se sad nalazi samo da bi se formalno ispunili zahtjevi za većim učešćem žena u policiti, ocijenjuje Reuters.

Poslije referenduma 23. juna, na kojem je većina Britanaca podržala Brexit, čitava jedna generacija britanskih muških političara je pala u velikom stilu, a jedino su žene ostale na nogama, navodi britanska agencija.

Mej, bivši ministar unutrašnjih poslova, mogla bi, međutim, zbog nekih svojih stavova da podjeli britansku javnost jednako kao što je u svoje vrijeme činila prva žena na čelu vlade te zemlje, Margaret Thatcher.

Dok je bila ministar, May je izazivala kontroverze svojim oštrim stavom prema migrantima, a nedavno je šokirala čak i zadrte pristalice Brexita izjavom da državljanima EU koji trenutno žive u Britaniji ne bi trebalo da se dozvoli da ostanu.

Čak i njeni kritičari, međutim, priznaju da Theresu May, zbog njenog čvrstog stava, nije teško zamisliti na čelu svjetske diplomatije.

SAD možda nikad nisu imale ženu za predsjednika, ali je isti slučaj i sa Francuskom, Kinom i Rusijom, preostale tri od šest najvećih svjetskih privreda.

Lideri tih zemalja, Vladimir Putin, Francosi Hollande i Xi Jinping bi, međutim, uskoro mogli da se nađu u društvu May, Merkel i vjerovatno Clinton, navodi Reuters.

Postignuća tih žena su još upečatljivija s obzirom na to koliko su žene slabo zastupljene u politici njihovih zemalja.

U Njemačkoj tako žene čine 37 odsto poslanika Bundestaga, u Ujedinjenom Kraljevstvu taj procenat iznosi 29 odsto, a u SAD tek 19 odsto.

Sa Merkel na čelu Njemačke i May na čelu Britanije, dok je Clinton favorit za pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD u novembru, 2016. bi mogla da bude upamćena kao dosad najvažnija “godina žena”.

24 sata