Ove godine biće izvršena primopredaja još 11 objekata, ukupne vrijednosti devet miliona dolara, od čega će Slovenija dobiti još tri objekta (ukupne vrijednosti 3,9 miliona dolara), Hrvatska četiri (2,5 miliona dolara) i Bosna i Hercegovina dva objekta (oko dva miliona dolara).
Preostalo je, kako je za Tanjug objasnio generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović, da države nasljednice podijele još 51 objekat, ukupne vrijednosti 110 miliona dolara, od čega će 39,5 odsto pripasti Srbiji, Hrvatskoj 23,5 odsto, Bosni i Hercegovini 15 odsto, Sloveniji 14 odsto i Makedoniji osam odsto.
Među njima je i pet ekskluzivnih objekata, dva u Njujorku, i po jedan u Tokiju, Bernu i Bonu, čija je vrijednost početkom devedesetih procijenjena na oko 80 miliona dolara.
Prema Odalovićevim riječima, na osnovu određenih kvota tih pet objekata nije moglo da pripadne nijednoj državi nasljednici, zbog čega je dogovoreno da budu prodati.
“Ovih dana intezivno se prikupljaju prve zvanične procjene, odnosno na međunarodnom pozivu angažuju se međunarodne kuće za procjenu tržišne vrednosti. Posle toga ulazimo u drugu fazu, gdje ćemo na međunarodnoj berzi ponuditi te objekte na prodaju, rekao je Odalović dodajući da bi Srbiji trebalo da pripadne oko 35 do 40 miliona dolara.
Veliki deo imovine koja je ostala posle raspada SFRJ, i to prije svega najvrjednije i najatraktivnije, već je podijeljen, rekao je Odalović, dok je preostalo da se razgovara pretežno o onoj koje “niko ne želi” ili onoj za koje određene države ističu ekskluzivno pravo.
“Ima objekata koji su sa naše strane istaknuti kao sporni, jer želimo da se imovina u koju je Srbija najdirektnije uložila svoja sredstva izdvoji, a da predmet rasprave bude preostali dio”, rekao je Odalović.
Odalović je podsjetio da su predstavnici Srbije na prethodnom sastanku Mješovitog komiteta u Skoplju, u aprilu ove godine, istakli da je potrebno raspraviti pitanje objekta u Moskvi “imajući u vidu da je u Beogradu u Deligradskoj ulici dat prostor, a na osnovu reciprociteta dobijen u Moskvi”.
“Pokušavamo da dokažemo da imamo pravo po osnovu reciprociteta i na veliki kompleks u Nju Delhiju, kao i pravo na objekte u Sofiji i Bukureštu. Za ta dva objekta pokušavamo da dokažemo da je Srbija imala prava na njih još prije formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”, rekao je Odalović.
Odalović je podvukao i da Srbija želi što prije da se neraspodeljena imovina dodijeli državama nasljednicama, jer ona, trenutno, predstavlja ogroman trošak za Srbiju.
Naime, na osnovu Sporazuma o sukcesiji, Srbija je dužna da sve objekte održava u dobrom stanju, da plaća popravke i čuvare, iako ih ne koristi.
On je kao primjer naveo da Srbiju održavanje samo pet objekata u Njujorku, Tokiju, Bernu i Bonu košta godišnje više od 600.000 eura, dok je za sanaciju onih u Njujorku morala da plati čak 2,7 miliona dolara.
Gde investirati
