URA: Krivična prijava protiv direktorice Plantaža

11 komentara
Saveljić

Nekadašnja finansijska direktorica AD Plantaže, sada članica Građanskog pokreta URA, Valerija Saveljić juče je podnijela novu Krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Verice Maraš, izvršne direktorice Plantaža i ostalih odgovornih lica zbog, kako tvrdi, sastavljanja lažnih bilansa.

Na nedavno održanoj Skupštini akcionara Plantaža, Saveljić je upozorila akcionare, menadžment i Odbor direktora, da im je prezentovan lažni bilans, te da isti ne bi trebali usvajati, te da će, ukoliko se to ipak desi, biti prinuđena da preda novu Krivičnu prijavu.

Prema riječima Saveljićeve, Izvještaj o poslovanju za 2015.godinu se nije smio usvojiti jer je kvalifikovan po procjeni Revizora sa “mišljenjem sa rezervom”. To znači da rezultat treba umanjiti za iznos od 1.573.000 eura koji se odnosi na rezervisanje potraživanja od Glavnog grada, kao i za iznos od 941.000 eura za kratkoročne finansijske plasmane u zajedničku firmu PLANT-OMP. Po mišljenju  revizora KPMG, rezultat Plantaža za 2015. je gubitak od 769.000 eura, a ne profit od 1.745.000 eura.

Drugo, kako navodi, razlika između ukupnih prihoda od 28.586.000 eura i ukupnih rashoda od 29.051.000 eura bez korekcija zaliha je negativna i iznosi 465.000 eura, pa možemo zaključiti da je i ovaj profit napravljen na račun povećanja zaliha, prvenstveno zalihe nedovršene proizvodnje vina i rakije. Iako je berba količinski bila bolja od prošlogodišnje, vrijednost ulaganja tj. troškovi su veći za 671.000 eura, a prihod od prodaje proizvoda veći je za 775.000 eura, tako da korekcija zaliha treba da bude -104.000 eura. Po njihovoj verziji poslovnom rezultatu zalihe su +1.133.000, što je očigledno namještanje rezultata.

Indikatori poslovanja, svi redom, pokazuju trend pada od 2008. do danas. Rigorozni racio likvidnosti pokazuje pravo stanje kompanije. Njegova vrijednost je manja od 1, i to govori da kompanija nije u stanju da izmiruje kratkoročne obaveze iz raspoloživih kratkoročnih – likvidnih sredstava. Odnos prihod/kapital od 2008. do 2016. pao je za 10%, a odnos profit/kapital za 4,33% (sa 6,01% na 1,68%). Ne mareći na upozorenje,većinski vlasnici, predstavnici državnog kapitala, glasali su „za“, dok su svi manjinski akcionari bili „protiv”. Usvajanje lažnih bilansa šalje poruku javnosti da su sitni lični interesi funkcionera u firmi i državi iznad interesa očuvanja državnog kapitala, državne imovine i najljepšeg crnogorskog brenda “Crnogorsko vino Vranac – Plantaže“, zaključuje se u saopštenju URA.

CdM

Podijeli ovaj članak
11 Komentara
  • Kako se cini onima koji prate trziste akcija, u ovim izjavama postoji niz nelogicnosti. Jedna je revizija. Ona je potpuno validan pokazatelj i kontrola bilansa stanja i uspjeha. Spor oko 1,5 mil Eur, je legitimno uzet finansijski iskaz jer je to potrazivanje firme od drzave i fondova, koja ima cak i pravo da kao vecinski vlasnik dokapitalizuje ovu materijalnu imovinu i potrazivanje pretvori u dodatnu vrijednost akcijskog kapitala. Pad vrijednosti akcija nema veze sa ovim malim trzistem, jer jednostavno ne postoji dovoljno velika ponuda i traznja za akcijama. Ovo nije londonska ili pariska i slicne berze na kojoj se kotira ova reprezentativna kompanija koja je i renomirana na balkanskom i svjetskom trzistu vina. Dakle, njena trzisna vrijednost akcija je obezvredjenja zbog velicine finansijskog trzista. Upliv politike u poslovanje ove kompanije pokazuje da postoji i politicki interes da se ista prikaze u negativnom svjetlu, narocito pred politickom javnoscu, shodno da u CG treba da se ubrzo zakazu izbori. To bi moglo ukazati sasvim jasno da posoji interesovanje za privatizaciju ove kompanije na unutrasnjem trzistu i to po maloj cijeni. Dobit bi u ovom slucaju bila ogromna, jer je vrijednost samo prirodnog kapitala ogromna. Postoji i nematerijalni kapital, to su brend njihovih prestiznih proizvoda i ljudski resursi, kao i autohtona biljna proizvodnja. Oni su ono sto je trenutno veoma aktuelno na evropskom trzistu vina i vinskog turizma. Vrijednost poljoprivrednog zemljista je takodje velika. Dakle sve upucuje da finansijsko izvjestavanje je do kraja izpolitizovano od strane ove bivse radnice u finansijama. Stvarni problem je nelikvidnost, ali se taj problem moze lako prevazici kroz kvalitet zaliha vina, koji ima veliku dodatnu vrijednost. Zalihe vina nisu sto i zalihe cipela, pa ovo stvara zabunu kod laicke javnosti. Uz to vinarstvo je specifican oblik poslovanja koji pripada agrosektoru. Vinarija mora imati zalihe, jer koliko nam je poznato, vino treba da stari. Njegova vrijednost se valorizuje sa njegovim kvalitetom, tek u buducnosti. Takodje, vino je roba koja mora stalno da se krece, na trzistu. Svakako, smatramo kao grupa brokera, sa dobrim konekcijama sa investitorima sa strane *DSI,, da kompanija ima vise politicki nego poslovni problem i da se radi o cistom populizmu neke politicke elite. Vjerovatno ce se takva situacija razjasniti tek do kraja godine, kada prodju politicka previranja koja su potresla unutrasnju strukturu ove kompanije. Interesi su ono sto nam je svima do kraja poznato u takvoj vrsti borbe, a sama logika upucuje da oni dominiraju u ovim politickim a ne poslovnim igrama. Kompanija je opterecena likvidnosti, i to je cinjenica, ali to ne treba da utice na interesovanja investitora. Malo svjeyeg kapitala i reviyija broja zaposlenih, veoma lako bi doveli firmu do dobrog i mnogo boljeg bilansa stanja.

  • Indikatori poslovanja padaju, ali pokazuju pozitivne numericke vrijednosti, kakve su ovo budalastine. Svi znamo da je kriza. I ovo o glasanju je notorna neistina, pa kako su dobili kad su glasali. Mozda nisu trebali glasati, pa da ova bude zadovoljna. Svasta, cudnog li svijeta. Ova Hajdukovicka je bila dugogodisnji direktor u podrumu, zna je cijela javnost, pa sta je to problem. Zena se barem razumje u vinarstvo za razliku od ovoga predhodnog koji je samotrazio da se radnicima smanjuju plate, osporio kolektivni ugovor i slicno. Ispade da je radio za manjinske akcionare, kao da radnici nemaju nikakve akcije i prava u firmi. Nevjerovatno.

  • Da, trebalo bi mozda obaviti dodatnu emisiju akcija i rjesiti kratkorocno likvidnost kroz investicije, ili uvesti u firmu finansijske posrednike sa svjezim kapitalom. Postoji interesovanje i za takvu vrstu kapitalnih ulaganja.

  • Meni se ipak vise cini da neki potencijalni investitori zele da kroz politicko mesetarenje kupe jos dodatnih akcija. Sta mislis?

  • I to je potpuno OK. Ovdje i nema nesto bas slifovanih manjinskih akcionara niti isti imaju velike dividende. Sve je to sitno i vecina je nezaineresovana za donosenje odluka. Sve se odvija u politickom vrhu. Zato treba sacekati sa ulaganjima, ako bude prilike. Cujemo se…

  • Zna sta jovo, ajd do URaaaa, njima trebaju isfrusrirane face, a mozda bude i malo djidji midji…….smile. URA treba takve.

Odgovori na broker Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *