Nakon dvogodišnje zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore, Rusija je produžila blokadu za još najmanje godinu i po. Međutim, iako je za što se tiče izvoza, krhku crnogorsku ekonomiju, važna svaka prodaja domaće robe inostranstvu, ruski embargo neće izazvati značajnije negativne efekte.
Zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore Rusija je uvela avgusta 2014. kao kontramjeru sankcijama koje je Evropska unija (EU), zajedno sa svim zemljama koje su joj se pridružile, uvela Moskvi zbog ruskog angažovanja u Ukrajini.
“Sfera naših odnosa se ni na koji način nije popravila“, stoji u saopštenju ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, u kom se navodi da crna lista proizvoda ostaje nepromijenjena i da sve zabrane ostaju na snazi.
Izvoz hrane u Rusiju u Crnoj Gori je doživio prvi udar kada su prije ruskih kontrasankcija blokirani meso i mesne prerađevine.
Osim jasnog obrazloženja ruskih instuticija, tada je i sa domaćih adresa saopšteno da je “uvoz crnogorskog mesa Rusija zabranila jer je i golim okom vidljivo da Crna Gora nema mesa ni za sopstvene potrebe, a kamoli za izvoz, odnosno, da se radi o preprodaji mesa iz EU”.
Sudeći po izjavi sekretarke Privredne komore Crne Gore za poljoprivredu Lidije Rmuš, koja kaže da je učešće ruskog tržišta u ukupnom izvozu crnogorskih agro proizvoda veoma mali, može se zaključiti da ruska blokada za poljoprivredu Crne Gore ne može proizvesti ozbiljnije posljedice.
“Sa aspekta količine i vrijednosti naš izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusiju nije toliko značajan. Naš ukupan izvoz agro proizvoda u 2015. godini je bio oko 55 miliona eura, a od toga je izvoz u Rusiju vrijedio oko 900.000 eura”, rekla je Rmuš za RSE.
Čak i izvozno veoma inferiorna crnogorska ekonomija u razmjeni poljoprivrednih proizvoda sa Rusijom ima pozitivan bilans.
Rmuš ističe da Crna Gora sa Rusijom u trgovinskoj razmjeni ima suficit.
“Istina, riječ je o malim ciframa, ali suština je da je pokrivenost uvoza izvozom na strani Crne Gore“, kaže Rmuš, po čijoj se izjavi može zaključiti i da je Crna Gora i tokom prethodne dvije godine izvozila voće i povrće, ali da vino, kao glavni poljoprivredni izvozni artikal, ipak bilježi pad prodaje u Rusiji.
Inače, nakon proširenja blokade na sve poljoprivredne proizvode javila se zebnja da će se to odnositi i na vino koje se ipak našlo izvan liste zabranjenih proizvoda.
“Od poljoprivrednih proizvoda mi smo tokom 2014. izvozili voće, povrće i vino. Tokom 2015. povrće za oko 200.000 eura, a ostalo je bilo vino. Meso nijesmo izvozili“, rekla je Rmuš, dodajući da se najviše izvozi vino, od kog je 2015. prihodovano oko dva miliona eura kao i tokom 2014, a ove godine, u prvih pet mjeseci, za oko 370.000.
“Postoji pad izvoza vina, vjerovatno zbog otvaranja ruskog tržišta prema drugim državama kao što su Argentina i Čile odakle dolazi vino jeftinije od našeg, ali ipak smatram da će se to ‘ispeglati’ do kraja godine“, zaključila je Rmuš.
Biznis.ba
