Većina poslanika u crnogorskom parlamentu prima plate u iznosu od četiri prosječne zarade u državi, zahvaljujući izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru. Crnogorski parlamentarci prednjače i kada su u pitanju zarade njihovih kolega u regionu.
Poslaničke zarade u Crnoj Gori značajno su skočile nakon izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru. Prema tom zakonu, koji je predložila Vlada, a u Skupštini izglasali poslanici Demokratske partije socijalista DPS, manjinskih partija, Liberalne partije i Pozitivne Crne Gore, čak polovini poslanika plata iznosi 2.000 eura, ili blizu tog iznosa, prenosi agencija Anadolija.
Tako poslanici za mjesec prime četiri puta više novca nego “obični” građani, jer je prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore MONSTAT, prosječna plata u državi 499 eura.
Kada su u pitanju zarade za april, najveću platu primio je donedavni predsjednik parlamenta, Ranko Krivokapić – 2.222 eura, zatim potpredsjednik Branko Radulović 2.148 eura, dok su Radivoje Nikčević, Neven Gošović i Jelisava Kalezić primili po 2070 eura.
Poslanici u parlamentu nijesu bili baš zainteresovani da komentarišu povećanje plata. Iz nevladinog sektora, pak, poručuju da povećanje plata nije najbolje rješenje u trenutku kada ekonomska situacija u državi nije baš najbolja.
“Imajući u vidu ukupan životni i ekonomski standard koji postoji u Crnoj Gori, utisak je da poslanici Crne Gore, kada se ukalkulišu nova povećanja, zaista primaju višestruko veće iznose od primanja prosječnog građanina. Ovolika povećanja, u trenutku kada se Crna Gora nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, kada je potrebno štedjeti na različitim nivoima, vjerovatno nijesu najbolje rješenje, a sama povećanja su mogla biti manja, posebno imajući u vidu razne druge privilegije koje nosi poslaničko mjesto“, kaže za Anadoliju Edin Koljenović iz Građanske alijanse.
Kada se uporede primanja poslanika u Skupštini Crne Gore s onima u širem regionu, i njihov odnos sa prosječnim primanjima građana, podaci govore da crnogorski parlamentarci primaju znatno više.
U Srbiji i Hrvatskoj, na primjer, parlamentarci zarađuju dva i po puta više nego prosječan građanin.
U Mađarskoj i Rumuniji razlika je svega 400 eura, dok su, recimo, u Bugarskoj primanja poslanika gotovo izjednačena sa zaradama građana. Izuzetak u regionu je BiH, gdje poslanici primaju skoro sedam puta više od prosjeka u toj zemlji.
CdM
