Islamske fianansije: Osnovni modeli finansiranja

Dodajte komentar

Islamske finansije su stekle veliku pažnju nakon pada velikih finansijskih sistema, širenja globalne finansijske krize 2008. godine, a koja je izazvana hipotekarnom krizom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Izdavanje obveznica za pokrivanje loših kredita od strane drzavnih Agencija, špekulativni poslovi na svjetskim finansijskim tržištima, ukidanje „zlatnog standarda“ tj. štampanje novca bez pokrića u zlatu, te trgovina finansijskim derivatima su aktivnosti koje su izazvale slom svjetskih finansijskih tržišta, komercijalnih banaka, zaustavljanje, pad ili usporavanje privrednih aktivnosti u svijetu.

Islamski finansijski sektor je pokazao visoku otpornost na ove događaje zbog principa na kojim posluje, a to su: zabrana plaćanja ili naplate kamate (riba) u bilo kojem obliku; podjela profita i gubitka; zabrana kockanja (maysir); nedorečenosti i neizvjesnosti u ugovorima; zabrana mogućnosti zarade bez preuzimanja poslovnog rizika; špekulacije (gharar); zabrana finansiranja proizvodnje ili trgovine proizvoda koji su zabranjeni islamom.

Ovo su neki od principa, jer islamski principi poslovanja obuhvataju sve segmente ekonomskog poslovanja koji su i u zapadnim akademskim krugovima prihvaćeni kao etički principi jer u središte postavljaju pored ličnog statusa pojedinca i sveukupnu dobrobit društva.

Istorijat islamskog finansijskog sistema  veže se za 60-te i 70-te godine XX vijeka kada je počelo osnivanje islamskih banaka i nebankarskih finansijskih institucija uz istovremenu organizaciju akademskih institucija za praćenje i razvoj novoosnovanog sistema. Prve institucije koje su se organizovale u ovom periodu su: Mitghamr Egypt Saving Association (1961. do 1964.); Tabung Hajji Malaysia (1966.); Dubai Islamic Bank (1971.); Islamic Development Bank (1975.).

Nakon tih istorijskih događaja počeo je razvoj i rast islamskih proizvoda za finansiranje, organizovanje regulacionog okvira za poslovanje, uspostavljanje standarda: Accounting, Auditing Organization for Islamic finansial Institutions (AAOIFI); Islamic finansial Services Board (IFSB) i Bank Negara Malaysia (BNM) koji promovišu upravljanje islamskim finansijskim institucijama u skladu sa Šerijatom (Islamski zakon koji označava sveukupnost pravila, odredbi, učenja i vrijednosti koje su dužni da slijede i primjenuju svi muslimani, a odnosi se na duhovnost, obrazovanje, moral, politiku i ekonomiju, tj pokriva sve aspekte života).

Prema izvještajima The World Bank godišnji rast islamske finansijske industrije iskazuje visok rast od prosječnih 10% do 12 % na godišnjem nivou uključujući bankarski, nebankarski sektor, tržišta kapitala i industriju osiguranja. Procjenjuje se da je ukupna finansijska aktiva islamskih finansijskih institucija veća od 2 biliona USD. Tokom protekle decenije islamske finansije su prepoznate kao jedan od važnih finansijskih alata u finansiranju globalnog rasta i razvoja, kao i rješavanju posljedica globalne finansijske krize.

Iz navedenih razloga islamske finansije su stekle popularnost i dobile zakonske okvire za poslovanje i u zapadno evropskim, nemuslimanskim zemljama, koje posluju na komercijalnim principima. Važni centri islamskih finansija su Velika Britanija, Luxemburg, Francuska, Španija, Južna Afrika, Hong Kong, Japan, a tokom prošle godine u Njemačkoj su stvoreni zakonski uslovi za početak rada islamske banke KT Bank AG, podružnica Kuveyt Turk Bank kojoj je ciljano trzište finansiranje malih i srednjih poduzeća.

U Rusiji je krajem marta ove godine počela sa radom podružnica Tatagroprombank koja će na ruskom tržištu poslovati prema principima islamskog bankarstva. Cilj osnivanja je privlačenje kapitala iz bogatog dijela islamskih zemalja, a naročito Saudijske Arabije. U Bosni i Hercegovini uspješno posluje Bosnia Bank International, koja još uvijek nema zakonski okvir za primjenu svih proizvoda definisanih islamskim finansijskim propisima.

Grafikon ispod prikazuje procentualne udjele globalne islamske bankarske aktive po zemljama:

islamsko
Shares of Global Islamic Banking Assets – IFSB Stability Report 2015

Proizvodi islamskog bankarstva su kapital bazirani, sa podlogom u realnom sektoru, a osnovni modeli su:

Murabaha – trgovina sa označenom ili cost-plus prodajom gdje se roba prodaje po nabavnoj cijeni uvećanoj za profit. Banka u ime klijenta kupuje robu po unaprijed odredjenoj cijeni, postaje vlasnik iste i isporučuje robu klijentu uvećanu za unaprijed ugovorenu bankarsku proviziju. Klijent otplatu vrši u ugovorenom roku na ugovoreni način. Obično se koristi u kratkoročnom finansiranju te čini i do 70% ukupnih bankarskih transakcija);

Ijara – operativni ili finansijski lizing ugovor gdje banka nabavlja imovinu u ime klijenta i omogućuje korištenje imovine uz fiksno plaćanje najma. Vlasništvo nad imovinom ostaje kod finansijera, ali se može postupno prenijeti na klijenta koji na kraju postane vlasnik (ijara wa iqtina);

Mudaraba – ugovorno finansiranje u kojem banka partner doprinosi unosom kapitala (investitor) , dok je drugi učesnik (preduzetnik) koji ulaže svoj napor, znanje i stručnost. Dobit se dijeli prema unaprijed određenom odnosu, a najbitniji faktor u ovom ugovoru je povjerenje između ugovornih strana zbog visokog rizika povrata investicije;

Musharaka – partnerski ugovor udjela u kapitalu. Različite stranke, banka i jedan ili više preduzetnika udružuju kapital radi obavljanja specifičnih poslova, a profit se dijeli prema unaprijed određenom odnosu, ne nužno u odnosu na uloženi kapital. Gubici se dijele srazmjerno kapitalnim udjelima. U ovoj vrsti finansiranja partneri kontrolišu kako se upravlja uloženim sredstvima i svaki partner je odgovoran za postupke drugih;

Salaam – ugovor o prodaji sa odgođenm isporukom, gdje se plaćanje vrši odmah, a isporuka u cjelosti na određeni dan ili obročna u skladu sa ugovorenim rokovima. Uobičajeno se koristi u finansiranju nabavke proizvoda poljoprivredne industrije. Prednost za prodavca ogleda se u mogućnosti unaprijed nabavljenih sredstava za finansiranje proizvodnje, a kupac je zaštićen nabavkom po nizoj cijeni ili od rizika mogućeg rasta cijena na dan isporuke;

Istisna‘ – dugoročni ugovor o prodaji kojim stranka obvezuje da će proizvoditi, graditi ili izgraditi imovinu, uz obvezu proizvođača da preda kupcu po završetku predmet ugovora. Obično se koristi za izgradnju većih infrastukturnih projekata (stambeni blokovi, fabrike, škole, zdravstvene ustanove , projekti iz oblasti brodogradnje, avioindustrije i visokih tehnologija i sl.) U praksi, ključna prednost od jednog Istisna’ ugovora je da se može osigurati fleksibilnost za kupca, gdje uplate može izvršiti u ratama tokom završetka projekta ili nakon završetka projekta.

Navedeni islamski finansijski modeli predstavljaju osnovu za razvoj kompleksnijih finansijskih instrumenata.

Kao jedan od alternativnih modela finansiranja islamske finansije značajane su zbog načina ugovaranja, gdje se finansira realni sektor, stvara nova vrijednost uz transparentno i etično finansiranje, gdje nema skrivenih, niti nejasnih dijelova ugovora.

Nerma Saračević, mag. ekonomije

Izvor: Manager.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *