3 godine u EU: Kako danas žive Hrvati?

Tri godine nakon ulaska u članstvo EU, privredna realnost daleko je od očekivanja koja su vladala prije nekoliko godina.

Hrvatska je po razvijenosti na začelju ljestice evropskih zemalja na 59 odsto evropskog prosjeka, a lošije su samo Rumunija i Bugarska. Međutim, i to bi se moglo uskoro preokrenuti jer po po stopama rasta zaostaju za tim jugoistočno evropskim susjedima, pišu tamošnji mediji.

I sama Evropa našla se pod egzistencijalnim upitnikom nakon što ju joj Britanci na referendumu rekli zbogom, a cijenu ‘bregzita’ danas je nemoguće utvrditi.

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupnja Uniji, značajno zaostaje za stopama iskorišćenja evropskih fondova, a nivo stranih ulaganja bila je tek 127 miliona eura, što je najniže od 1995, pokazala je analiza Hrvatske privredne komore (HGK) o poslednje tri godine članstva u EU, kao i anketa sprovedena među 200 malih i srednjih firmi. Sredinom 2013. po razvijnosti Hrvatska je bila na 61 odsto evropskog prosjeka, a danas su tri boda niže na ljestvici. Po stopi nezaposlenosti Hrvatska je druga najlošija članica, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, pokazuje analiza.

Poljoprivreda je najugroženiji dio privrede jer je izložena velikom pritisku konkurencije, a niska kupovna moć domaćeg stanovništva okreće kupce prema proizvodima nižih cenovnih kategorija.

Negativan spoljnotrgovinski bilans u poljoprivredi narastao je za 230 miliona eura, rekao je pomoćnik direktora sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac. Praznih rukava ostao je i građevinski sektor u kojem nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada, izostanak velikih investicija finansiranih iz evropskih fondova, fragmentiranost sektora kao i nedovoljna saradnja kod takmičenja na tenderima, kazao je Bukovac. S druge strane, svijetli primjer je turizam koji bilježi rast po svim pokazateljima. Od 2012. do 2015. dolasci stranih turista porasli 22 odsto, noćenja stranih turista 15 odsto, a prihodi od turizma 16 odsto, na 7,9 milijardi eura.

Pozitivne trendove bilježe i izvoznici, 33 odsto anketiranih počelo je da izvozi na tržište Unije nakon punopravnog članstva, 35 odsto ih je povećalo plasman proizvoda i usluga, 37 odsto njih ostvarilo je viši prihod od izvoza, a 16 odsto ih je našlo novog partnera za ulaganje. Čak 78 odsto ispitanih istaklo je da ima bolji pristup informacijama o EU fondovima.

Tri godine realno je prekratak rok da bi se osjetio značajniji vjetar u leđa privredi, spušta lopticu ekonomista Hipo banke Hrvoje Stojić.

Hrvatska se danas percipira kao sigurnija zemlja, u najširem smislu te riječi, što znači povjerenje da ćemo sprovesti reforme, uvesti EU standarde i ekonomski konvergirati zemlju evropskom prosjeku. Nakon ulaska u članstvo nesumnjivo je vidljiv uticaj na izvoz i turizam, a slučajno ili ne , nakon ulaska u članstvo nadmašili smo članice u srednjoj i istočnoj Evropi po pitanju cjenovne konkurentnosti “, kaže Stojić.

Ističe da nije upitno je li Hrvatskoj, kao maloj otvorenoj ekonomiji, bolje na jedinstvenom tržištu EU nego van njega, ali i da zbog kaskanja za ostalim mogu da krive samo sebe, prenosi Poslovni dnevnik.

Evropska unija nudi niz alata za brži razvoj institucija i veću konkurentnost, pristuna je doza nadzora fiskalnom smislu, no pitanje je da li znate to iskoristiti. Naš problem uvjek je kredibilnost”, kaže Stojić aludiraju na reforme o kojima se lako govori, ali se teško sprovode, dodajući u šali da na “svaku Španiju postoji jedan Portugal”.

Slično kao Stojić razmišlja i većina preduzetnika. Prije tri i više godina unisono su podržavali ulazak u EU i imali velika očekivanja, a premda se taj investicioni i razvojni bum još uvjek nije dogodio, prevladava i dalje stav kako je to bila ispravna odluka.

“To je najsvetlije što je politika u posljednjih petnaest godina napravila. Sve naše vlade nisu radile kako je potrebno privredi i ulazak u EU je najpozitivnije što se dosad dogodilo”, kaže jedan od vodećih hrvatskih hoteljera Jako Andabak, ne želeći ulaziti u to koliko su sami preduzetnici uspjeli da iskoriste prilike koje su dobili ulaskom u EU.

U nekim proizvodnim sektorima ni nakon uklanjanja barijera članstvom nije olakšan proboj na nova evropska tržišta zbog nedovoljne konkurentnosti.

“Naše tržište se otvorilo i druge su privrede to bolje iskoristile. To osjetimo, dok s druge strane nisu ostvarena očekivanja kako će se smanjiti kamatne stope i trošak finansiranja približiti evropskom prosjeku ili na primjer Sloveniji”, ističe lider Zvečeva Marin Pucar, ne skrivajući gorčinu što oni pozitivni procesi na koje se polagalo nade ne idu tempom koji se priželjkivao.

Biće, zaključuje, pametniji za nekoliko godina. Vlasnik zagrebačke Munje Ivan Miloloža razočaran je što hrvatska privreda nije uzela više od onoga što joj se otvaralo prije tri godine.

“Zadnji smo ušli, no niko prije nas nije propustio takvu priliku. Kao da smo zaspali”, kaže Miloloža, koji odgovornost za propust prije svega vidi u politici, koja stvara okvir za djelovanje privredi, a koja se i u vrijeme krize i danas bavi sama sobom.

“U ovih sedam-osam godina pretvorili smo se u apatično društvo i to nas sve sputava, jer bez optimizma nema uspjeha”, dodaje Miloloža.

B92

Check Also

Ekspedicija crnogorskih planinara krenula u pohod na najviši vrh Balkana

Četvoročlana ekspedicija iskusnih crnogorskih planinara, uz podršku kompanije MTEl, krenula je danas za Bugarsku gdje …

Leave a Reply

Your email address will not be published.