ERSTE blog: Brexit – sve se vrti oko novca!

Dodajte komentar

Davne 1984. godine, “čelična lady” Margaret Thatcher je, makar po legendi, lupila svojom tašnicom o sto u sjedištu Evropske unije i podviknula: “Želim da mi vratite moj novac!” Taj udarac je toliko jako zaljuljao sto predsjedavajućeg EU, da bi jedna noga tog stola prošlog četvrtka i definitvno otpala.

Čelična lejdi je bila ljuta na tadašnju politiku EU kojom se zahtijevalo da Britanija izdvoji mnogo više novca u budžet EU na ime poljoprivrednih subvencija. Nekadašnja konzervativna premijerka je tada “izboksovala” čuveni “britanski rabat” kojim je bilo dogovoreno da se dio novca koji Britanija uplati u budžet EU, naknadno vrati u britansku kasu.

Novac koji je Britanija plaćala na ime članarine u EU (tj. koji je zahtijevala nazad), maltene je uvijek bio kamen spoticanja međusobnih odnosa. Mijenjali su se premijeri, a sa njima i pogledi na milijarde koje idu na relaciji UK-EU. Tako je Tony Blair pristao da dio britanskog rabata ponovo “pokloni” EU – “kako bi pomogao novim članicama da uhvate korak sa starim u ekonomskom smislu”. To je kod stanovništva Britanije godinama stvaralo animozitet prema politici EU, čime se često populisalo, a što je na koncu dovelo i do stvaranja novih partija koje su počele otvoreno da se protive članstvu u EU (UKIP na čijem je čelu sada već čuveni euroskeptik Nigel Farage). Čak je i trenutni premijer David Cameron iskoristio priliku da 2014. godine “udari pesnicom” o isti onaj sto, nakon što su mu zvaničnici EU ispostavili fakturu kojom su ga zadužili za dodatnih 2,1 milijardi eura “jer je novim proračunima utvrđeno da se Velika Britanija ekonomski bolje razvija od ostatka EU”.

Činjenica da se Velika Britanija razvijala brže od ostatka EU doprinijela je ovakvom razvoju situacije

Činjenica da se Velika Britanija razvijala brže od ostatka EU doprinijela je ovakvom razvoju situacije

Stotine miliona i desetine milijardi su posljednjih dana odzvanjali ušima svakog Britanca, koji je nekako prilično nenadano dobio priliku da odlučuje o budućem toku tog novca i takođe, potpuno nenadano, odlučio da taj tok potpuno prekine!

A koliko je to novca, pokušaćemo da “presaberemo”:

– 2014. godine stvarna uplata Velike Britanije u budžet Evropske unije, uključujući i povraćaj, prema podacima Office for National Statistics, iznosila je 14,7 milijardi funti. Ovaj iznos odgovara godišnjoj uplati od 228,43 funti po glavi stanovnika.

– U 2015. godini ukupni doprinos Velike Britanije, uključujući povraćaj, procijenjen je na 12,9 milijardi funti. Konkretno te godine, Britanija je od EU primila 4,4 milijardi funti za javni sektor.

– Na osnovu podataka sakupljenih od 2006. do 2015. Velika Britanija, uz Njemačku i Francusku, izdvaja najviše sredstava za EU. Britanski doprinosi budžetu variraju iz godine u godinu, a procjenjuje se da su bili veći u poslednjih nekoliko godina nego u prošloj deceniji.

– U periodu od 2009. do 2015. godine, iznos rabata se kretao između tri i pet milijardi funti, s tim što je često opredijeljeni rabat ostajao u budžetu EU kao pomoć. Uzimajući sve u obzir, Britanija je i dalje doprinosila budžetu Evropske unije u većoj mjeri nego što je dobijala zauzvrat.

U Londonu, glavnom gradu Velike Britanije i glavnom finansijskom centru Evrope, 59,93% građana je glasalo za ostanak, dok je 40,07% glasalo za izlazak iz EU

U Londonu, glavnom gradu Velike Britanije i glavnom finansijskom centru Evrope, 59,93% građana je glasalo za ostanak, dok je 40,07% glasalo za izlazak iz EU

Kada se crta podvuče i sve procjene privedu kraju bitno je samo jedno: Britanija je prošle sedmice izglasala izlaz, a to je već prvog dana izazvalo pravu finansijsku buru:

– Funta je doživjela najveći pad u odnosu na dolar od 1985. godine, a Mark Carney, guverner Banke Engleske rekao je da će uraditi sve da podrži funtu i najavio spremnost BoE (Bank of England) da obezbijedi više od 250 milijardi funtidodatnih sredstava.

– Evropska tržišta bilježe najoštriji pad, još od 2008. Agencija Bloomberg je procijenila da je nakon Brexita, u jednom danu, 400 najbogatijih ljudi na svijetu izgubilo 127,4 milijarde dolara. Tako je najbogatiji Evropljanin Amancio Ortega izgubio šest milijardi, dok su Bill Gates i Jeff Bezos izgubili po milijardu dolara.

Cijena zlata se vinula u nebo, na najviši nivo još od finansijske krize 2008. godine. U dolarima skok iznosi oko 8% na 1.322 dolara za uncu, dok je u funtama skok čak 15% i dostiže iznos od 972 funte.

– Gotovo sve evropske berze su zabilježile pad, a najviše su gubile akcije evropskih banaka. Akcije The Royal bank of Scotland pale su za 35%, akcije Barclaysa i Lloydsa za po 30%. Akcije francuskih banaka su takođe zabilježile ogromne padove: BNP Paribas i Credit Agricole su pale za 17%, dok su akcije Societe Generale pale za 21%. Njemačka Deutsche bank i Commerzbank su zabilježile gubitke od preko 16%.

Britanska funta ili funta sterlinga (britanska valuta) je nakon referenduma o napuštanju EU doživjela najveći pad od 1985. godine

Britanska funta ili funta sterlinga (britanska valuta) je nakon referenduma o napuštanju EU doživjela najveći pad u odnosu na dolar još od davne 1985. godine

Na političkoj sceni naslućuje se i razbuktavanje davno zapaljene vatre:

Španija će zahtijevati vladavinu nad Britanskom kolonijom na Gibraltaru, koja je smještena na južnom kraju Španije. Gibraltar je pod Velikom Britanijom od 1713. godine, a 96% njegovih glasača se izjasnilo za ostanak u EU.

– Sinn Fein, partija koja ima moć u Sjevernoj Irskoj i podršku u Republici Irskoj, zahtijeva referendum za ujedinjavanje dva dijela Irske. Sjeverna Irska je ostala dio Velike Britanije nakon raspada Irske 1922.

– Nicola Sturgeon, vođa Škotske nacionalne partije je rekao da Škotska mora održati drugi referendum za nezavisnost prije nego Velika Britanija napusti EU. Škotska je takođe, velikom većinom glasala za ostanak u EU.

U Škotskoj, za ostanak Velike Britanije u EU je glasalo čak 62% građana, dok je 38% bilo protiv. Na referendumu o nezavisnosti Škotske koji je održan 2014, 55,3% građana je bilo protiv, dok je 44,7% bilo za nezavisnost.

U Škotskoj, za ostanak Velike Britanije u EU je glasalo čak 62% građana, dok je 38% bilo protiv. Na referendumu o nezavisnosti Škotske koji je održan 2014, 55,3% građana je bilo protiv, dok je 44,7% bilo za nezavisnost.

Osim promjena na političkoj sceni, pad funte je pokrenuo lavinu društvenih dešavanja. Kakve posljedice mogu osjetiti ljudi širom svijeta zavisi od ugla posmatranja:

– Naslućuje se da bi zbog pada valute Britanija mogla biti povoljnija za strane turiste, dok bi domaćem stanovništvu mogao biti skuplji izlazak iz zemlje. Turisti, na primjer, sada mogu znatno povoljnije kupiti prevozne karte za Britaniju.

– Kako u turizmu, tako i u drugim granama, veliki dio radne snage, potiče upravo iz zemalja Evrope, a posebno iz Istočne Evrope. Izlaskom će se otežati proces regrutacije radne snage, što može imati loš uticaj na britansku ekonomiju, imajuću u vidu činjenicu da su radnici sa Istoka spremniji da rade za značajno niže zarade od Britanaca.

– Zanimljivo je da je internet bio uzburkan i padom pojednih web stranica. U petak, 24. juna, tokom cijelog dana se teško pristupalo platformama za monitoring i trgovanje valutama, a tzv. “crash” je doživjela i jedna od najvećih online stranica za shopping – ASOS. Na društvenim mrežama se razvijaju razne teorije o tome da li je stranica pala zbog masovnog šopinga nakon pada vrijednosti funte ili zbog toga što ASOS sam snižava cijene.

– Položaj studenata, koji su većinski bili za ostanak u EU, takođe je predmet mnogih debata. Oko 125.000 evropskih studenata boravi na britanskim univerzitetima. Svi oni su u pogledu školarine i finansijske pomoći tretirani kao domaći studenti. Sa druge strane, u školskoj 2013/2014 godini, više od 15.000 studenata iz Velike Britanije je učestvovalo u programu Erasmus, koji još od 1980. obezbjeđuje razmjenu studenata u okviru Evropske unije.

– Britanski analitičari su, takođe, procijenili da Brexit može dovesti ili do pada u rastu cijena nekretnina ili do potpunog pada cijena. Za investitore je ovo loša vijest, ali za običnog kupca može značiti dobru priliku.

Ovo su samo neke od posljedica i reakcija, početak klupka koji je tek počeo da se razvija. Sada se nameću razna pitanja o budućnosti Velike Britanije, Evrope i svijeta. Ono što je sigurno je da smo svi zajedno ušli u novu etapu, punu nepredvidljivih događaja.

Churchill je jednom rekao “Najbolji argument protiv demokratije je petominutni razgovor sa prosječnim glasačem”. Da li će Brexit, kao dokaz da su ljudi spremni da biraju radikalne promjene, potvrditi ovu tvrdnju o neefikasnosti demokratije ili ipak usloviti snažniju Evropu koja će se razvijati u jednom novom smjeru, vrijeme će pokazati.

Analize, stavovi i očekivanja iznijeti u tekstu pripadaju autorima i ne mogu se dovesti u vezu sa i ne odražavaju zvaničan stav Erste banke ili Erste Grupe o obrađenoj temi.

Autori su Anja Marković i Aleksandar Šćekić iz Sektora Riznice Erste banke

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *