Zlato, zlato i zlato… Nakon haosa kojeg je na finansijskim tržištima prouzročio prošlonedjeljni britanski referendum cijena zlata dosegnula je novi dvogodišnji vrhunac od 1,358 dolara za uncu jer su ulagači bili neskloni drugim imovinama u kombinaciji s pretpostavkama da će Brexit uticati na proces podizanja kamatnih stopa u SAD-u.
Osim plemenitih metala, većina imovine na robnim tržištima nedjelju je završila u padu, poručuju iz Saxo banke.
– Izglasavanje Brexita postaklo je globalnu makroekonomsku zabrinutost, što se odrazilo i na pad cijena industrijskih metala, osim bakra koji je bio jedna od uspješnijih roba prošle nedjelje, bez obzira što je i njegova vrijednost pala najviše kada se pogleda razdoblje od početka godine – pojašnjava Ole Hansen, rukovodilac za robna tržišta u Saxo banci i ponavlja da jačanje dolara nije zaustavilo oporavak cijene zlata što je uticalo na još jači rast cijene u eurima.
S obzirom na sumnje u funkcionisanje Evropske unije, ulagači neskloni rizicima zasigurno će profitirati sa zlatom denominiranim u eurima.
Pometnja na tržištu podstakla je i pad cijene sirove nafte tipa Brent i WTI za više od šest posto prije nego što su se cijene ustalile, poručuju iz Saxo banke.
– Vjerujemo da nije bilo prevelike štete i da će se cijene kratkoročno stabilizovati na oko 45 dolara za barel. Tržište naftom već je u procesu stabilizacije, a najveći je rizik činjenica da fondovi drže duge pozicije vrijedne skoro 600 miliona barela za oba tipa Brent i WTI. Duže razdoblje tržišne pometnje moglo bi izazvati dodatnu prodaju otežavajući situaciju i oporavak – komenkaže tira Hansen.
Ukupno gledajući Bloombergov Commodity Index zabilježio je drugi najveći nedjeljni pad u ovoj godini, a najmanje zarade ostvarivale su se u poljoprivrednom sektoru jer su špekulativni kupci računali na rast cijene ponajprije soje, kukuruza i šećera, s najvećim prometom u zadnje dvije godine, zaključuju iz Saxo banke.
Liderpress
