Ove nedjelje su u fokusu našeg istraživanja dividende.
Motiv za ulaganje na tržištima uopšte je ostvarivanje dodatnih prihoda i uvećanje i ojačanje ekonomske snage, kako za fizička tako i za pravna lica koja se bave trgovinom na tržištu kapitala. Pri ulaganju u akcije, prihod se može ostvariti na dva načina i to: kroz kapitalnu dobit i kroz prihod od dividendi. Dok je prihod po osnovu kapitalne dobiti veoma jasna i razumljiva komponenta prihoda, a predstavlja razliku između kupovne i prodajne cijene akcija, dividenda je kompleksnija kategorija prihoda.
Dividenda je isplata dijela dobiti društva njegovim akcionarima. Sa formalno pravne strane, dividenda predstavlja uslovnu obavezu društva prema akcionarima u istom. Uslov iz koga proističe obaveza je taj da Skupština akcionara na prijedlog Odbora direktora mora da donese odluku da društvo počne sa isplatom dividende. Poslije objave Skupštine o isplati dividende, akcionar stiče neosporivo pravo na dio dobiti, koje može da ostvari i sudskim putem.
Sredstva namijenjena isplati dividende potiču iz bilansa uspjeha društva, iz stavke neto dobit, ali je bitno napomenuti da obračun dividendne osnove nije isključiv. Neisključivost podrazumijeva da u osnovu za isplatu dividende ne ulazi samo iznos ostvarene dobiti iz tekućeg perioda, već se u istu mogu uključiti i iznosi dobiti iz nekih prethodnih perioda, ukoliko tako odluče relevantni organi društva i ukoliko se ispune sve bitne zakonske pretpostavke.
Zakon o privrednim društvima ustanovljava brojna ograničenja u vezi sa pravom na isplatu dividende akcionarima. Najbitnija ograničenja su ta da se dividenda može isplaćivati isključivo iz ostvarene neto dobiti, tj. da se dividenda može isplatiti isključivo iz prihoda nastalih poslovanjem preduzeća. Dividenda sama po sebi nije jedini oblik na koji se može upotrijebiti neto dobit, tj. dividenda kao dio neto dobiti, hijerarhiski gledano, dolazi tek poslije pokrića gubitaka prenesenih iz prethodnog perioda i rasporeda sredstava u okviru pozicija zakonskih i statutarnih rezervi.
Iznos namijenjen za raspodjelu akcionarima kroz dividendu ne može prelaziti iznos ostvaren na kraju posljednje finansijske godine, uvećan za prenijetu dobit iz prethodne godine i iznos raspoloživih rezervi, umanjen za gubitke koji su prenijeti iz prethodne godine i za iznose određene za rezerve, u skladu sa zakonom i statutom društva.
Dividendna politika je pojam koji označava odnos pojedine kompanije prema pitanju procenta neto dobiti koji će biti isplaćen u obliku dividende. Ove politike mogu biti ad–hock i dokumentovane. Kod ad–hok odlučivanja, menadžment kompanije se vodi isključivo poslovnim rezultatom, dok se kod dokumentovanih procenat neto dobiti namijenjen dividendi unaprijed određuje aktima kompanije.
Isplata dividende nije isključivo novčana operacija već se ona može obaviti i emisijom novih akcija postojećim akcionarima. Kod isplate se mora voditi računa da se kompanija pridržava principa fer poslovanja, tj. da svi akcionari koji posjeduju istu klasu akcija imaju ista prava. Pravo na dividendu nose i obične i preferencijalne akcije. Kod preferencijalnih možemo razlikovati dva tipa u odnosu na ovo pravo: akumulirajuće i neakumulirajuće. Kod akumulirajućih postoji obaveza da se odlukom o isplati dividende kompanija obavezuje da vlasnicima ovih akcija isplati i dividendu za period u prošlosti u toku koga eventualno nije bilo isplate. Pravo na dividendu imaju svi akcionari koji u svom posjedu tj. na svom računu kod CDA imaju akcije u momentu održavanja Skupštine akcionara.
Po pravilima koja važe na našem tržistu kapitala, kupac postaje vlasnik određenog instrumenta danom saldiranja, a pošto je kod nas period saldiranja T+2, zadnji datum za kupovinu akcija neke kompanije ukoliko želimo da dobijemo pripadajući dio dividende te kompanije za tu godinu je dva dana prije Skupštine akcionara date kompanije na čijem je dnevnom redu odluka o dividendi.
Dinamiku i iznos dividende koju jedna kompanija isplaćuje svojim akcionarima neki investitori gledaju kao jedan od inputa kojima se rukovode pri odabiru hartije u koju ulažu. Tako ne čudi što na našem tržištu upravo one akcije koje se ubrajaju u likvidnije i kvalitetnije su akcije kompanija koje imaju kontinuitet isplate dividende. U prethodnom periodu dividendu su isplaćivali: „Crnogorski Telekom” AD Podogorica, „Crnogorski elektroprenosni sistem” AD Podgorica, „Jugopetrol”AD, „Zetatrans” AD Podgorica, „13. jul – Plantaže” AD Podgorica, „Napredak” AD Kotor, kao i pojedine banke.
