Zbog izlaska Velike Britanije iz EU, u kraćem periodu doći će do neke, prije svega, psihološke nestabilosti na međunarodnim tržištima, pa možda i do eventualnog zamrzavanja investicija, smatra ekonomski analitičar Zarija Pejović.
– Međutim, u srednjem i dužem periodu, kada se stvari ponovo vrate na svoje i kada se kako ukupna, tako i finansijska javnost oslobodi šoka zvanog bregzit, stvari će se polako vraćati na svoje. Pravo pitanje, po mom mišljenju, nije toliko vezano za domen finansija, nego više za domen politike i budućnosti same Evropske unije, odnosno u kom će se pravcu razvijati stvari nakon izlaska Velike Britanije, što je za mene suštinsko pitanje, rekao je Pejović.
Euro je, kako je naglasio, ojačao u odnosu na funtu, ali ne i u odnosu na dolar.
– Crna Gora koristi euro, dok Velika Britanija koristi funtu, pa bi se izlazak te zemlje iz EU odrazio na Crnu Goru kad bismo imali neki veći zajam u funtama, jer je vrijednost funte opala u odnosu na euro, pa bi to imalo pozitivan učinak na nas. Međutim, koliko sam upoznat, nemamo većih javnih zajmova u funtama. Ukoliko dođe do slabljenja eura u odnosu na dolar, to se može odraziti na kredit koji je država podigla za autoput, rekao je Pejović.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić istakao je da se poslije ekonomske krize dolazi do nove situacije u kojoj jedna velika ekonomija izlazi iz EU, što je izazvalo drastičan pad valute te zemlje.
– Funta je za samo jedan dan oslabila za 11 odsto u odnosu na dolar i neke druge valute i sada se ne zna da li će taj trend biti nastavljen, ali u svakom slučaju to je opet udar i na ekonomiju Britanije i na sve ostale ekonomije koje su sa njom povezane. Nisam siguran da će Crna Gora pretrpjeti neki veći negativan uticaj zbog izlaska Britanije iz EU. Vjerujem da će bankarski sektor biti malo oprezniji kada su u pitanju davanje kredita i kamatne stope, koje su imale tendenciju pada, ali, kako situacija u svjetskom bankarskom sektoru očito nije povoljna, mislim da će te globalne kamatne stope rasti, što će imati negativan trend i kod nas. Crnu Goru posebno pogađa rast dolara zbog kineskog kredita – kazao je Lekić.
On smatra da država treba malo mudrije da gleda u budućnost umjesto što to radi kratkoročno, jer su dugoročni trendovi prilično nepoznati.
Po ocjeni njemačkog ekonomiste Andreasa Bsera, Velika Britanija će do 2030. izgubiti više od 300 milijardi eura zbog izlaska iz EU. Ako Britanija izgubi trgovinske povlastice unutar EU, smatra on, poskupiće razmjenu robe i usluga zbog carine.
Među sektorima koji će biti najteže pogođeni bregzitom su auto-industrija i farmaceutska i hemijska industrija.
Cijene dionica na svjetskim berzama pale su jer je odluka Britanaca da napuste EU šokirala ulagače. Sve do petka cijene dionica na svjetskim berzama su osjetno rasle jer su ulagači očekivali da će Britanci na referendumu glasati za ostanak u EU, prenosi SEEbiz.
Nakon odluke o napuštanju EU, cijene na gotovo svim svjetskim berzama oštro su pale jer se investitori plaše da će izlazak Britanije izazvati dugotrajnije poremećaje na finansijskim tržištima i štetiti krhkom rastu globalne privrede.
Najveći makrorizik za Evropu ove godine se ostvario. Odluka Britanaca utiče na smanjenje izgleda za rast ekonomije u Britaniji i Evropi zbog povećane političke nesigurnosti i rizika od pogoršanja finansijskih uslova poručili su analitičari Goldman Saksa u bilješci klijentima.
Samo na evropskim berzama u petak je izgubljeno oko bilion dolara tržišne vrijednosti dionica, a pod najvećim je pritiskom bio evropski bankarski sektor, u kojem su cijene dionica u prosjeku pale 14 odsto, što je njihov najveći dnevni pad u istoriji. Cijene akcija britanskih banaka Lloydsa, Royal Bank of Scotland i Barclaysa pale cy oko 20 odsto, a slično cy ppošle i neke španske i italijanske banke.
Zlato sigurnije za ulagače
Pod pritiskom su se našle i cijene nafte i drugih sirovina. S druge strane, cijena zlata je porasla za oko pet odsto jer su se ulagači povlačili iz rizičnijih investicija i ulagali u one koje smatraju sigurnijim. Takođe, iz istih razloga ojačali su japanski jen i švajcarski franak, dok je funta pretrpjela najveći dnevni gubitak u istoriji i u odnosu na dolar pala je na najniži nivo za 31 godinu. Kurs funte potonuo je u petak više od osam odsto, na 1,368 dolara, a u jednom trenutku i na samo 1,3228 dolara, najniži vrijednost od 1985. godine. Pod pritiskom se našao i euro, čija je cijena prošle sedmice pala 1,4 odsto, na 1,1118 dolar, prenosi SEEbiz.
Dan
