Velika Britanija je gubitkom EU pasoša dobila niži kreditni rejting, kratkoročno obezvrijedila domaću valutu te dovela u pitanje sve izvozne beneficije jedinstvenog tržišta EU.
Nakon što su građani Velike Britanije odlućili da napuste EU, kreditna agencija Moody's smanjila je dugoročne izglede za kreditni rejting zemlje iz stabilnih u negativne. Dodatno, analitičari Moody'sa smatraju kako slijedi “produženo razdoblje nesigurnosti” s negativnim posljedicama za ekonomiju Velike Britanije u srednjem roku.
Neposredni učinci Brexita su evidentno loši po tamošnju ekonomiju. Dugotrajna neizvjesnost u pogledu pregovaranja novih odnosa s EU zasigurno će obeshrabriti investicije, posebno direktna strana ulaganja, kojih je Britanija najveći neto primalac u EU. To je posebno zabrinjavajuće za zemlju s velikim deficitom tekućih transakcija koji mora biti finansiran priljevima kapitala.
Međutim, najvažnije pitanje Brexita će biti kako zadržati potpuni pristup jedinstvenom tržištu EU-a, najvećem na svijetu. To je presudan faktor za prosperitet tamošnje ekonomije, jer gotovo polovinu britanskog izvoza čini izvoz u zemlje EU. Iako izvozno orijentisana pooduzeća kratkoročno mogu proftirirati zbog slabije funte no, eventualni gubitak pristupa jedinstvenom tržištu uvelike bi poljuljao njigovu ekonomiju.
To je posebno važno za najbrže rastuće komponente britanskog zvoza poput finansijskih usluga. Naime, Londonskom Cityju prijeti oduzimanje veoma vrijednog ‘EU pasoša’, koji dopušta kompanijama sa sjedištem u Londonu poslovanje s jedinstvenim tržištem Evropske unije, piše The Telegraph citirajući jednog člana upravnog vijeća Evropske centralne banke.
Francois Villeroy de Galhau, guverner Francuske narodne banke, rekao je da bi Velika Britanija mogla zadržati prava koja proizlaze iz pasoša ako bi preuzela norveški model Evropskog ekonomskog područja. Međutim, to bi prema njemu bilo ‘paradoksalno’ s obzirom na to da je Britanija izglasala izlazak iz Evropske unije.
Norveška i Island imaju pristup jedinstvenom tržištu kroz svoje članstvo Evropskog ekonomskog prostora (EEA). No, oni su dužni pridržavati se svih propisa jedinstvenog tržišta EU bez prava glasa u kreiranju regulatornog okvira, uplaćivati sredstva u proračun EU-a i prihvatati slobodno kretanje migranata EU. Kao što je norveški ministar je jednom rekao: “Ako želite voditi Evropu, morate biti u Europi. Ako želite biti vođeni od strane Evrope, slobodno se pridružite Norveškoj. ”
Švajcarska, koja nije u EEA, je ispregovarala bilateralne sporazume koji daju pristup za izvoz robe, ali ne i većini usluga. Mora se pridržavati većine pravila jedinstvenog tržišta, doprinositi proračunu i prihvatiti slobodno kretanje ljudi. Južna Koreja i Kanada, imaju slobodne trgovinske sporazume s EU koji ne zahtijevaju plaćanje u proračun ili prihvatanje migranata. No, takve ponude ne zaobilaze necarinske barijere, niti oni pokrivaju finansijske usluge.
Osim toga, EU pregovara o slobodnoj trgovini s Amerikom, Kinom i Indijom, iz kojeg će biti isključena Velika Britanija. EU trenutno ima čak 53 takva sporazuma. Britanija bi trebala pokušati da obnovi te sporazume, što je pak ogroman izazov za Britance imajući u vidu nedostatak trgovinskih pregovarača i manjak vremena na raspolaganju.
Doduše, nekolicina funkcionera, uključujući i njemačkog ministra finansija Wolfganga Schaeublea, reklo je da Britanija neće imati pristup jedinstvenom tržištu, dodavši da ‘izlaz znači izlaz’.
“Ono što se dogodilo u četvrtak su loše vijesti, pogotovo za Britaniju”, rekao je Villeroy de Galhau. “Naravno da će biti negativnih posljedica za evropsku ekonomiju, no stručnjaci predviđaju da će Velika Britanija svojim izlaskom iz Unije pretrpjeti puno ozbiljnije posljedice“, zaključio je.
Evo kako će izgledati proces britanskog odlaska iz Evropske unije.
Britanija pred egzodusom naučnika
Iako su najpoznatiji britanski naučnici, uključujući i planetarnu ikonu Stephena Hawkinga, mjesecima upozoravali da je izlazak Velike Britanije iz EU katastrofa za britansku znanost, običan puk odlučio je drukčije. Kad su u petak objavljeni rezultati referenduma, vodeći su britanski naučnici izašli s ozbiljnim upozorenjem vladi da nakon Brexita prijeti egzodus naučnika.
Velika je Britanija jakozavisna od evropskih naučnih fondova iz kojih je godišnje povlačila oko 1,3 milijarde eura. Nadalje, mnogi od najbriljantnijih evropskih umova rade na Ostrvu. Prema izvještaju Royal Society na britanskim univerzitetima radi više od 31.000 ljudi iz EU, a oni čine 16 posto ukupnog broja britanskih univerzitetskih istraživača. Stoga bivši predsjednik Royal Society, astronom lord Martin Rees, odluku o napuštanju EU smatra „duboko depresivnom“. –
“Podrška iz EU bila je snažna, posebno mladima, univerzitetima, tehničkoj zajednici, kao i većini naših poslovnih i profesionalnih lidera. Uprkos tome, mi smo se prizemljili sa zastrašujućim scenariom – izjavio je lord Rees za Guardian.
Manager.ba
