Zaimović: Izdavanje novih obveznica hazarderski potez, država aukcije da oglašava na Blumbergu

1 komentar

Izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović, ocijenio je da bi eventualna nova emisija dugoročnih obveznica bila hazarderski potez Vlade i da država mora da razradi alternativne modele zaduživanja.

Ministarstvo finansija treba da poboljša komunikaciju sa investitorima, da proširi krug potencijalnih investitora,  da razradi alternativne modele zaduživanja, prvenstveno kratkoročnih, da unaprijedi platforme za trgovinu i da umjesto arhaičnog modela koji koriste za trgovinu zapisima, gdje ne postoje rješenja za kupoprodaju zapisa na sekundarnom tržištu, aukcije oglašava na Blumbergu (Bloomberg), čime ponuda postaje dostupna čitavoj investicionoj javnosti.Sve ovo postaje bitno i zbog tajminga koji je uslovljen deficitom u budžetu, kao i talasom nesigurnosti koji je zahvatio investicionu javnost nakon neuspjeha martovske emisije. U takvoj konstelaciji odnosa mislim da emisija dugoročnih obveznica može biti hazarderski potez, jer bi eventualni neuspjeh izazvao višestruke negativne posledice”, rekao je Zaimović u intervjuu zaPortal Analitika.

On je predložio da se država prvenstveno zadužuje na domaćem tržištu,  a manjkove da traži na međunarodnom.

Analitika: Kakvo je stanje u bankarskom sektoru ove godine? Šta je razlog što banke prijavljuju manje dobitke?

Zaimović: Analizirajući dostupne podatke na 31.03. 2016. godine i uporedjujući ih sa podacima sa kraja prošle godine, ne možemo uočiti neke bitnije razlike. Iz periodičnih izvještaja i saopštenja koje objavljuje Centralna banka Crne Gore, možemo saznati da je finansijski sistem stabilan, da su banke adekvatno kapitalizovane, da se nastavlja trend sniženja kamatnih stopa, kao i loših kredita.

Sa druge strane banke se u tekućem poslovanju suočavaju sa dosta ograničenja, koja na kraju dana dobiju svoj izraz i kroz niže profite.Visoki troškovi poslovanja banaka će imati sigurno značajne reperkusije na finansijske rezultate banaka na kraju ove godine. Cijenim da će posebno biti teško manjim i novoosnovanim bankama, jer će morati znatno više da se potrude da se u izuzetno jakoj konkurenciji izbore za pozitivan rezultat. Nedostatak slobodnih kvalitetnih kadrova dodatno otežava poslovanje ovih banaka jer su prinudjene da preuzimaju kadrove iz drugih banaka po znatno većim cijenama- platama od prosječnih u bankarskom sektoru.

Analitika: Ono što interesuje građane je da li će doći do pada kamata, budući da je crnogorski državni rejting sve niži i sa negativnim trendovima? Da li je u ovoj situaciji previše optimistično pričati o padu kamata?

Zaimović: U poslednjih par godina bilježimo konstantan pad kamatnih stopa. Smanjenje stopa kod novoodobrenih kredita je evidentno kod svih banaka, i kod svih plasmana, kako  fizičkim, tako i pravnim licima. Građani danas na tržištu  mogu koristiti kratkoročne gotovinske kredite sa kamatama oko 8%, stambene kredite po stopama oko 4,5% na godišnjem nivou. Očekivati je da će postojati kratkoročne akcije određenih banaka koje žele povećati tržišni udio uz korišćenje jednostavnog mehanizma smanjenja kamatne stope, ali smatram da je postojeća visina kamatnih stopa i prema građanima i privredi za njih povoljna i da nije realno dalje značajno smanjenje stopa, jer jednostavno za te banke neće biti održivo.

Analitika: Država treba da se zaduži do 250 miliona eura za servisiranje obaveza.Da li dio novca može da se nađe na domaćem tržištu kapitala, odnosno emitovanjem obveznica?

Zaimović: Pretpostavljam da je Vaše pitanje podstaknuto negativnim iskustvima iz prethodne emisije obveznica, kad se Crna Gora zadužila po veoma visokoj stopi, od skoro 6% na godišnjem nivou, kao i činjenicom da se nije realizovala čitava emisija, već je procenat uspješnosti bio oko 60%.

Kao što sam nedavno izjavio u jednom intervjuu, problematika državnog zaduživanja je veoma kompleksna i ne svodi se samo na postupak aukcije i očekivanja kako će tržište da reaguje. Taj proces treba da bude trajan i da podrazumijeva stvaranje  ambijenta koji pogoduje investitorima, kako inostranim, tako i domaćim. Moje mišljenje je da postupak državnog zaduživanja treba da se obavlja u kontunuitetu, transparentno, dostupno i efikasno. Dosadašnja praksa je pokazala sve nedostatke takvog pristupa, što je na kraju rezultiralo neuspješnom emisijom. Ministarstvo finansija treba da poboljša komunikaciju sa investitorima, da proširi krug potencijalnih investitora,  da razradi alternativne modele zaduživanja, prvenstveno kratkoročnih, da unaprijedi platforme za trgovinu i da umjesto arhaičnog modela koji koriste za trgovinu zapisima, gdje ne postoje rješenja za kupoprodaju zapisa na sekundarnom tržištu, aukcije oglašava na Bloombergu, čime ponuda postaje dostupna čitavoj investicionoj javnosti.

Sve ovo postaje bitno i zbog tajminga koji je uslovljen deficitom u budžetu, kao i talasom nesigurnosti koji je zahvatio investicionu javnost nakon neuspjeha martovske emisije. U takvoj konstelaciji odnosa mislim da emisija dugoročnih obveznica može biti hazarderski potez, jer bi eventualni neuspjeh izazvao višestruke negativne posledice.

Tako da se odgovor na ovo Vaše pitanje svodi na zaključak da Ministarstvo finansija treba da uloži veliki napor kako bi se realizovalo dodatno zaduženje države. Mora se imati u vidu i aktuelni politički kontekst, gdje se suočavamo sa promjenom na čelu ministarstva finansija u periodu do izbora, što usložnjava situaciju i izaziva dodatni oprez investitora.

Imajući u vidu nivo likvidnosti u bankarskom sektoru, kao i činjenicu da dobar dio banaka već posjeduje hartije od vrijednosti koje je izdala država, smatram da postoji prostor da se jedan dio novca za budžetske potrebe pribavi i emisijom obveznica na domaćem tržištu. U svim do sada realizovanim emisijama crnogorskih euroobveznica, tj državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu, domaći učesnici su bili jedni od najvećih kupaca na primarnom tržištu, i što je još značajnije najznačajniji trgovci na sekundarnom tržištu, čime se održavala likvidnost ovih dužničkih instrumenata. Treba imati u vidu da je međunarodno tržište obveznica zbog niza svojih specifičnosti teže dostupno za većinu domaćih povjerioca, što u krajnjem utiče na cijenu i veličinu alokacije raspoloživih sredstava za investiranje u crnogorske euroobveznice.Kako se  ova situacija potvrđuje sa svakom novom međunarodnom emisijom obveznica, smatram da bi izvore sredstava za budžetsko finansiranje prvo trebalo potražiti na domaćem tržištu, pa tek nakon toga eventualne manjkove pokrivati sa međunarodnim emisijama.

Analitika: Od dolaska na čelo Hipotekarne banka, ta banka bilježi dvocifreni rast. U čemu je tajna vašeg uspjeha? Da li je u tome što ste lideri po inovacijama?

Zaimović: Tajna je u sinergiji nekoliko činilaca. Imamo veoma obrazovane akcionare koji su uspješni bankari na razvijenim tržištima i koji potiču iz bankarskih porodica. To nam je omogućilo da u saradnji sa menadžmentom bolje sagledamo brojne izazove na koje nailazimo u ovom zahtjevnom poslu, kao i da dobijemo savjete o pravcu razvoja kojim treba da idemo. Ono što nas je uvijek ohrabrivalo je njihovo povjerenje u procjene menadžmenta i razumijevanje za potrebe crnogorskog tržišta.

Imamo zaposlene koji vrijedni i energični, koji uspijevaju sa klijentima izgraditi odnos povjerenja, ostaviti utisak posvećenosti.

I naravno, imamo klijente na koje smo ponosni , posebno što je većina njih godinama uz nas i što zajedno rastemo. Uvijek nastojimo da kvalitetno sagledamo sve zahtjeve klijenata, što znači da smo spremni  i da ih podržimo u realizaciji ideja koje mnogima na prvo predstavaljanje ne zvuče profitabilno, takođe i da im sugerišemo da dodatno razmisle kada smatramo da određene ideje nijesu korisne za njihovo poslovanje, kako bi ih zaštitili od rizika neuspjeha. Nastojimo da smo pravedni i da sa klijentima uvijek adekvatno iskomuniciramo njihove zahtjeve. Ovo je pristup koji nam je omogućio ovako uspješne rezultate.

Analitika: Koje nove proizvode će ponuditi Hipotekarna banka? Šta je po Vama budućnost bankarstva?

Zaimović: Hipotekarna banka se konstantno trudi da unaprijedi ponudu svojih proizvoda . Primarni cilj u kreiranju proizvoda  nam je targetiranje potreba klijenata i to smo uspjeli upravo kreditima za penzionere bez zdravstvenog kartona i polise osiguranja ali i najinovativnijim proizvodom za štednju koji smo nazvali “aktiviraj sitniš”.

Značajno mjesto u razvojnoj organizaciji banke u narednom periodu predstavlja i kreiranje novih proizvoda na finansijskim tržištima, kao i razvoj poslova profesionalnog upravljanja imovinom klijenata Banke. Sigurni smo da će u narednom periodu ti poslovi dobijati na značaju, jer će jedan broj klijenata imati potrebu da u situaciji niskih kamatnih stopa na štednju traže alternativne mogućnosti ulaganja svojih slobodnih sredstava.

Povećavanju našeg imidža je dopriniijela i činjenica da smo najinovativnija banka na tržištu. Podsjetiću da smo prvi uveli paypass karticu, izdajemo Premium karticu koja daje najviše benefita na tržištu, imamo savremene aplikacije za korišćenje kartice, elektronsko bankarstvo, mobilno bankarstvo i sl. Naša je  obaveza da nastavimo u ovom pravcu. Pratimo svjetska tržišta, naši zaposleni posjećuju vodeće svjetske tehnološke razvojene inkubatore. Imamo par projekata na kojima radimo, za sada bih samo najavio da će i oni biti avangarda na našem tržitu.

Naša vizija budućnosti bankarstva se zasniva na korišćenju novih tehnologija i tranziciji iz klasičnog prema digitalnom bankarstvu. Nadamo se da će naši klijenti to prepoznati i da će nastaviti da nas  prate na tom putu.

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • E ovo je trebalo reci tamo u martu- sad je vec primjetno kasno.

    Ali, sve u svemu, korisni i korektni nalazi onoga sto se treba raditi a nije se namjerno a ne zbog arhaike radilo uy MoF-u pa je sada ta citava ekipa spala da ih brane “strpljivi yaposleni” sjevernjacke fabrike vode koja odavno je sve osim fabrika.

Odgovori na Mila K Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *