Cijene na globalnom obvezničkom tržištu nikad nisu bile više, a time i prinosi niži, što je, po mišljenju analitičara, poruka tržišta kako podsticaji centralnih banaka ne uspijevaju ostvariti svoj cilj. Prošle nedjelje prinosi na 10-godišnju njemačku obveznicu (Bund) i 30-godišnju švajcarsku obveznicu po prvi put u istoriji zaronili su u negativno područje.
Drugim riječima, investitori su spremni da plate da bi Njemačkoj i Švajcarskoj posudili svoj novac i to na rok od tri decenije. U petak se prinos na Bund podigao na 0,015 posto. Trend pada prinosa slijedila je i američka državna 10-godišnja obveznica, pa se prinos na tu dužničku hartiju od vrijednosti spustio sve do 1,51 posto. To je prilično blizu rekordno niskom prinosu od 1,39 posto postignutom 2012. godine. Iza pada prinosa kriju se centralne banke čija politika upumpavanja enormnih količina novca na finansijsko tržište nije uspjela da pokrene ekonomski rast i inflaciju, kaže za CNBC George Goncalves, analitičar japanske banke Nomura.
“Možda te politike nisu efikasne. Ta nova tema, koja sve više raste tiokom ove godine, glasi: ti momci ne mogu generisati rast i pomoći svjetskoj ekonomiji. Moram kupovati obveznice“, ističe je Goncalves u razgovoru za američki medij.
Uz britanski referendum o ostanku u članstvu u Evropskoj uniji, strani analitičari naglašavaju kako su potezi centralnih banaka sami po sebi postali faktor straha.
Tako je američki Fed prošle nedjelje dijelom prouzrokovao pad prinosa nakon poruke kako bi tokom ove godine možda mogao podići kamatne stope samo jednom. Mark Luschini, glavni investicioni strateg u Janney Montgomery, tumači kako je tom porukom tržište ostalo zbunjeno. “Još do prije dvije nedjelje pripremali su tržište na podizanje kamatnih stopa“, tvrdi Luschini.
Poslovni dnevnik
