Banka koja je finansirala sve grandiozne projekte po volji Kremlja na ivici je propasti. Prema navodima Bloomberga, državna banka Vnešekonombank (VEB) ubrzano prodaje imovinu i oslanja se na posebne državne kreditne linije kako bi izbjegla potpuni bankrot.
Banka koju je osnovao još Vladimir Ilič Lenjin radi finansiranja izvoza u potpunosti je prekinula kreditiranje i zaustavila finansiranje svih postojećih projekata.
Duboki rezovi
Prema službenim procjenama, spašavanje VEB-a od stečaja značilo bi ubrizgavanje svježih 20 milijardi dolara. To je iznos koji bi bilo problem iskrcati i u dobrim vremenima, a kamoli usred recesije i sankcija koje su pogodile Rusiju. Prema tvrdnjama upućenih izvora Bloomberga, država razmatra duboko restrukturiranje banke. Navodno se s time složio i predsjednik Vladimir Putin koji je priznao kako nema alternative do dubokih rezova u VEB-u.
Rezove će ponajprije osjetiti zaposleni jer će ih petina morati da ode. Da bi došla do novca, banka ubrzano prodaje imovinu koja je još do prije nekoliko mjeseci smatrana strateškom. To se odnosi na 3,6 posto udjela u Gazpromu koji je banka prodala gasnom divu za 132 milijardi rubalja, upola manje nego što je plaćeno prije nekoliko godina. Banka se nada da će uspjeti da prikupi dodatnih 18 milijardi rubalja prodajom 8,4 posto udjela u Moskovskoj berzi.
Međutim, to je sve kap u moru jer interne procjene pokazuju da treba otpisati trećinu imovine vrijedne 1,5 biliona rubalja.Zbog povezanosti s Kremljom, VEB se često nazivalo “Putinovom bankom”, a tu leži i korijen sadašnjih problema.
“U sadašnjem obliku, VEB je kvaziproračunski fond za finansiranje prioritetnih projekata. Takav poslovni model traži stalnu podršku proračuna“, tvrdi Karen Vartapetov, analitičarka rejtinške agencije Standard & Poor's.
Stalna pomoć države
Država je tokom vrhunca cijena nafte u VEB upummpala desetine milijardi dolara. Uz državnu pomoć i jeftine kredite sa Zapada, bilans banke je narastao sedam puta na četiri biliona rubalja. Banka je kreditirala sve projekte od državne važnosti, poput izgradnje objekata za Olimpijske igre u Sočiju ili za spašavanje kompanija koje su bile prerizične za ostale banke. Problemi za započeli 2014. kada se banka našla na listi entiteta protiv kojih su uvedene zapadne sankcije nakon ruske aneksije Krima.
Poslovni dnevnik
