Rođen je u Južnoj Africi, gdje je sa 10 godina sam (na)učio da programira, već u 12. godini života zaradio 500 dolara, i to od magazina kojem je poslao svoj kôd za video-igricu Blastar.
Kako bi izbjegao služenje vojnog roka, emigrirao je u Kanadu, i ubrzo u Torontu dobio posao u informatičkom odsjeku lokalne banke. Nije se time zadovoljio, pa je prikupljeni novac iskoristio da upiše fakultet, ali se nakon dvije godine uputio u Pensilvaniju, gdje je dobio stipendiju za studije ekonomije i fizike, koje je uspješno i završio. Kao da nije imao vremena da čeka, postdiplomske studije i put ka doktoratu iz primijenjene fizike na Stenfordu je napustio već posle par dana, kako bi se posvetio poslovima koje je pokrenuo.
Elon je sa svojim bratom Kimbalom 1995. godine osnovao kompaniju Zip2. Radili su i živjeli u jednom skladištu, u prostoriji koja im je bila radni i životni prostor, kancelarija i stan, ali su istrajavali i napravili svojevrsni “gradski vodič” namijenjen izdavačkoj industriji, pa su ubrzo potpisali ugovore sa Njujork Tajmsom i Čikago Tribjunom. Mnogi su im govorili da je projekt potpuno neprofitabilan i da nikada neće ništa zaraditi, jer svi imaju “žute strane” i niko neće davati novac za digitalne “žute strane”, ali skoro sve vodeće izdavačke kuće u USA su kupile njihov proizvod. To je bilo i doba ekspanzije Interneta, pa su braća Mask vidjela i mogućnost da se kompanije poput Njujork Tajmsa oglase na takvom mjestu. Nakon samo 4 godine poslovanja, braća Mask su prodala kompaniju. Compaq je kupio kompaniju, tako da su Masku pripala 22 miliona dolara.
Pošto se nije nikad okretao za sobom, a time se nije zadovoljio, odmah nakon toga je osnovao kompaniju X.com, koja se bavila finansijskim servisima i e-mail plaćanjem, a nedugo zatim je rešio da se udruži sa kompanijom Confinity, koja je već imala servis za transfer novca zvani PayPall. Pošto su svoje poslovanje potpuno posvetili tom servisu, kompanija 2001. godine dobija ime PayPall, a istu već u oktobru 2002. Godine kupuje eBay, pri čemu je Elonu pripalo oko 180 miliona dolara. Poznato je da je kroz PayPall promet novca na Internetu dobio sasvim novu dimenziju i otvorio vrata za razvoj E-trgovine na cijelom svijetu.
Svoje bogatstvo od preko 100 miliona dolara, nakon prodaje PayPal servisa ulaže u novu kompaniju koju je osnovao 2002. Godine, Space Exploration Technologies, poznatu kao SpaceX, sa idejom i ciljem da poveća pouzdanost i smanji troškove leta u svemir bar 10 puta. Da bi to postigli, SpaceX je razvio porodicu raketnih nosača u koje trenutno spadaju Falkon 1 i Falkon 9, a koje nude širok spektar nošenja lakih, srednjih i teških tereta. Pored toga, kompanija je osmislila i sopstvenu kapsulu Dragon, koja treba da prevozi putnike i teret na Međunarodnu orbitnu stanicu (ISS).
Značaj rada SpaceX-a je prepoznala i NASA, koja je 2006. godine potpisala ugovor sa SpaceX-om i finansijski podržala dalji razvoj, a 2008. godine i sa 1,6 milijardi dolara za 12 letova Falkona. Inače, prema Maskovim riječima, razvoj sistema Falkon i Dragon koštao je oko milijardu dolara. Pošto je preživjela nekoliko neuspješnih lansiranja i kroz stalna usavršavanja obezbijedila pouzdanije tehnologije, danas je kompanija SpaceX jedan od najvećih dobavljača za NASA-u, i jedan od nosilaca razvoja tehnologije, a svakako najveći svjetski proizvođač raketnih motora, koji pri tome imaju vrhunski potisak. Kompanija trenutno ima oko 1.250 zaposlenih. Mask često ističe da je njegova vizija inspirisana djelima Isaka Asimova, i vjeruje da će u narednih deset godina poslati ljude na Mars.
Praktično paralelno sa SpaceX-om, Mask je prepoznao potencijal i 2003. godine uložio u, tada malu, kompaniju Tesla Motors. Kompanija je u to vrijeme proizvodila samo mali sportski auto na električni pogon, korišćenjem tehnologija koje je razvio Nikola Tesla, po kome je kompanija i dobila ime. Nakon krize 2008. godine, Mask preuzima vođenje kompanije koja vrlo brzo staje na noge i počinje sa izradom novih modela automobila- Model S, Model X i Model 3 su postali veoma atraktivni.
Već 2010. godine nude svoje akcije na berzi i počinje nezadrživ rast vrijednosti kompanije. Dogovara i sa vladom SAD-a za povoljni kredit za razvoj električnog automobila, koji je vratio 9 godina prije roka, a zajedno sa glavnicom isplatili su i oko 20 miliona dolara kamate. Vrijednost akcija ove kompanije je ostvarila nevjerovatan rast od 2010. godine do 2015., prema Blumbergu vrijednost Tesla Motorsa je danas oko 20 milijardi dolara, a Elon Mask je najavio da će do 2025. godine dostići magičnu granicu od 700 milijardi dolara vrijednosti kompanije, čijih 22% akcija on posjeduje.
Poznat po nekonvencionalnim potezima, Mask je u junu 2014. godine saopštio da će Tesla Motors dozvoliti korišćenje svojih patenata besplatno svima koji u ‘dobroj volji’ budu željeli da naprave nove proizvode koji će pomoći čovječanstvu. Naravno, iza toga se krije i potreba da se stvori tržište i stvore novi prostori za rad, što bi olakšalo brži razvoj kompanije.
Elon Musk je i većinski vlasnik SolarCity, kompanije koja proizvodi sisteme za korištenje sunčane energije. Suosnivač je ove kompanije koja postoji od 2006. godine, a danas je drugi najveći prozvođač sistema za solarnu energiju u SAD-u. Njegovi solarni paneli se nalaze svuda. SolarCity je započeo izgradnju fabrike solarnih panela u Bafalu, koja će biti tri puta veća od trenutno najveće u SAD-u i jedna od najvećih fabrika solarnih panela na svijetu, a predviđaju brzi rast od 40% vrijednosti akcija firme.
Njegova najnovija interesovanja vezana su za sredstva brzog prevoza ljudi i vještačku inteligenciju, pa je na tim poljima već započeo istraživanja i razvoj na različitim projektima.
Gdje i da li će se zaustaviti, da li je vrhunac njegovih ideja na Marsu i postoje li njegovi limiti… saznaćemo uskoro.
Aleksandar Drenovac, MojaFirma
