NIN fokus samit “Guverneri regiona”: Politička nestabilnost nam otežava rad

Dodajte komentar

Guverneri centralnih banaka regiona poručili su u Bečićima da im politička nestabilnost otežava rad, a ujedno utiče i na stope rasta u regionu.

Koliko politička nestabilnost utiče na rad cenralnih banaka, među prvima je na Samitu NIN Fokusa u Bečićima iznio guverner Narodne banke Makedonije Dimitar Bogov ilustrujući tvrdnju na nedavnom primjeru Makedonije.

Ta zemlja je, objasnio je, imala najveći rast u regionu i Evropi. Monetarna politika je u takvim okolnostima imala povoljan ambijent, i zato su smanjili kamatnu stopu centralne banke na istorijski minimum od 3,25 odsto. To je, ističe, pomoglo i da se smanje kamatne stope kredita.

Međutim, kad je došlo do političke krize, bilo je za očekivati da se ona odrazi na rast.

“Očekivali smo rast u 2015. od 4,2 odsto, a završili smo godinu sa rastom BDP-a od 3,7 odsto, što je ipak bio odličan rezultat u takvim okolnostima. Imali smo untrašnju krizu, ali i šok od grčke krize, kod nas posluju dvije grčke banke, i to je uticalo na povjerenje. Srećom, monetarna politika nije pretrpjela veće udarce i devizne rezerve su ostale stabilne”, rekao je Bogov.

Prvi kvartal ove godine pokazao je da su tokovi u platnom bilansu bili odlični, a prosječna stopa deficita platnog bilansa iznosila je dva odsto, dodaje on. Prema njegovim riječima, Makedonija je tradicionalno imala šest odsto, a ovih dva odsto se lako pokriva direktnim stranim investicijama koje iznose dva-tri odsto BDP-a te zemlje.

Hrvatska: Političari ne osjećaju ozbiljnost situacije

Viceguverner Hrvatske narodne banke Majkl Folend ističe da politička nestabilnost otežava situaciju centralnim bankama.

“Politički rizik je veoma važan argument visokih kamatnih stopa”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, od 2008, 2009. godine, kada je počela kriza, centralne banke su ušle na teren rizika iz prvenstvenog razloga da daju vremena ministarstvima finansija da odrade posao na strukturnom i fiskalnom dijelu i da se ravnoteža prebaci na polugu ekonomske politike.

“Međutim, postoji osjećaj da političari ne osjećaju ozbiljnost situacije, ne odrađuju strukturne reforme, ili su one blaže nego što je potrebno”, rekao je on dodajući da je to glavni problem centralnih bankara.

BiH: Privreda vapi za novcem

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić navodi da je u toj zemlji bankarski sektor prelikvidan, dok paradoksalno privreda vapi za novcem.

On je naveo da je centralna banka BiH specifična u odnosu na ostale, jer jedina ima zakonski mandat po modelu valutnog odbora, odnosno valuta je vezana za sidro, u ovom slučaju za euro.

“To se jako dobro pokazalo, a poslednji dogovori sa MMF potvrđuju da je to stabilan okvir”, rekao je on.

Devizne rezerve su 8,7 milijardi evra, što su najveće rezerve do sada u istoriji centralne banke, pomenuo je i dodao da je pokrivenost uvoza izvozom prvi kvartal ove godine 4,4 odsto, “što se nadamo da će u prosjeku do kraja godine iznositi oko 3,5 odsto”.

Kako je naveo, BiH i dalje ima veliki problem visoke stope nezaposlenosti, koja je 27,7 odsto.

Crna Gora: Prepolovljeni nenaplativi krediti

Guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić izjavio je da je ta država u postupku pregovora o pristupanju EU, u kojima centralna banka ima značajnu ulogu.

Zato je, u cilju daljeg usklađivanja regulative sa pravnim tekovinama EU, promijenila zakon o centralnim bankama i o obaveznoj rezervi banka, navodi on.

Za Crnu Goru je, kako je rekao, ova godina počela dobro, jer je prema posljednjim podacima bilo 250 miliona eura novih kredita, što je rast od 31,4 odsto nego prethodne godine. Poboljšan je i kvalitet, jer su nenaplativi krediti više nego prepolovljeni, čine 11,99 odsto ukupnih kredita, što je ispod prosjeka regiona. Banke su, rekao je, dobro kapitalizovane.

Viceguverner Banke Slovenije Primož Dolenc poručio je da, od kada je ta zemlja u EU, došli su u vrijeme gdje imaju brojne institucije koje štite bankarski sektor i finansijsku stabilnost.

“Možemo biti sigurni da smo organizovani bolje nego kad nismo bili u sistemu. On ima prednosti i slabosti, ali su prednosti veće od slabosti”, konstatovao je.

Kosovo: Visoka nezaposlenost i siromaštvo

Guverner kosovske centralne banke Bedi Hamza rekao je da je Kosovo ostvarilo rast od 3,8 odsto, što je dobro kad se gleda procenat, ali ali računajući da je osnova loša taj rast nije dovoljan.

Javni dug je na prihvatljivom nivou, ali imamo dubokih problema vezano za spoljno trgovinski deficit, visoku stopu nezaposlenosti i siromaštvo, što traži strukturne reforme.

Ćulibrk: Treba li centralne banke regiona da štampaju novac?

Glavni urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk izjavio je, po zatvaranju tradicionalnog Samita NIN fokusa, da su se za godinu dana stvari u regionu drastično promijenile – a pred centralnim bankama tih zemalja sada je pitanje da li i one treba da se ponašaju poput FED-a i ECB-a i da štampaju novac ne bi li pogurale rast i inflaciju.

“Nevjerovatno je koliko su se za godinu dana neke stvari promijenile. Potpuno drugačija monetarna politika Evropske centralne banke (ECB), svi su u nekom iščekivanju, u zemljama se postavlja pitanje da li možda i centralne banke regiona mogu da se ponašaju na isti način kao što su se nekada ponašale američke Federalne rezerve (FED) ili kao što se poslednjih godinu dana ponaša ECB – da bjesomučno štampa novac i upumpava ga u sistem, kako bi ubrzala rast i pogurla inflaciju naviše”, objasnio je Ćulibrk Tanjugu, medijskom partneru Samita.

On je, nakon panela guvernera centralnih banaka regiona, rekao da je u svim zemljama regiona sada problem što je inflacija isuviše niska i da ona ne stimuliše privredni rast.

“Ko je mogao pre dvije, tri godine da sanja da će ključni problem Srbije biti niska inflacija, da NBS neće moći da pogura inflaciju da bude veća od donjeg cilja koji je gađala (četiri plus ili minus 1,5 odsto)”, rekao je glavni urednik NIN-a.

Ćulibrk je podsjetio da je Srbija, prije dvije tri godine, bila evropski rekorder po rastu cijena, ali se stvari, primijetio je, jako dinamično mijenjaju.

On je istakao i da većina zemalja regiona, učesnica Samita, ima aranžmane sa MMF, a potrefilo se da je Samit bio u vrijeme kada je počela tehnička revizija aranžmana.

“Poruke su da su neke dobre stvari urađene u Srbiji, ali da se kasni sa strukturnim reformama, prije svega se misli na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, što je dio aranžmana, da će u zavisnosti od toga, da li će biti ostvarene te dodatne uštede, biti prostora za povećanje plata”, objašnjava Ćulibrk poruke MMF-a, koje je šef Misije te institucije za Srbiju Džejms Ruf uputio u ekskluzivnom intervjuu za NIN.

“Ako toga ne bude, a stav MMF-a je da to ne može da bude ni ove, a možda ni naredne godine, ostaje da se vidi da li će vlada uspjeti da izgura ono što je obećala, i što je sastavni dio aranžmana sa MMF, a odnosi se na javni sektor”, zaključio je Ćulibrk.

BLIC.RS

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *