U Crnoj Gori je trenutno 61 krupni poreski dužnik čiji ukupan dug iznosi 120 miliona eura, kazao je ministar finansija Raško Konjević. On je, u emisiji “Načisto” na TV Vijesti, istakao da su do sada evidentirane četiri vrste poreskih obveznika, a da iznad 500.000 eura u dvije grupe ima 61 poreski obveznik sa ukupnim dugom od preko 120 miliona.
“Informacija da je ukupan poreski dug preko 230 miliona eura je dobijena kroz saradnju sa Poreskom upravom PU i radi se o dugu koji je procijenjen kao naplativ“, kazao je on.
Konjević se posebno interesovao za način na koji je Poreska uprava obezbjeđivala mogućnost naplate dugova i sa jednim setom informacija u ovoj oblasti nije zadovoljan.
“Ova tema zaslužuje jednu posebnu sjednicu Vlade s obzirom na visinu tog duga i država mora pokazati snagu da može da naplati dug. Zbog toga što se nijesu primjenjivali odgovarajući mehanizmi u naplati dugova, imamo činjenicu da je dug svih krupnih poreskih obveznika rastao u periodu od 2010. do 2016-te godine. U velikoj mjeri, poreski dug nije obezbjeđivan na pravi način i nijesu postojale jače poreske inspekcije“, ocijenio je Konjević.
Rješenjem ministra finansija je formiran radni tim koji treba da procijeni primjenu rješenja o reprogramu poreskog duga i taj radni tim ima zadatak da u desetak dana da izvještaj o ovom pitanju.
“Do izbora u oktobru se moramo potruditi da ne postoji tolerisanje poreskog duga, kako bi mogli pokriti sve ono što su izvorne potrebe budžeta“, kazao je Konjević.
Prema njegovim riječima, Bjelasica Rada je čak umjesto plaćanja poreza u prijavi navela da očekuje kredit od Abu Dabi fonda u iznosu od 1.5 milion eura.
“Što je nevjerovatno. Paradoksalno je da novcem građana treba da plaćamo kompanije koje su poreski dužnici i mislim da se trebaju utvrditi načini da se iskoriste svi mehanizmi za naplatu poreskog duga od strane PU. Kompanije, ukoliko dobro posluju, moraju da plaćaju poreze, takav je slučaj i sa Plantažama. Zbog toga smo i imali blokadu računa u jednom kraćem vremenskom periodu. Ako neka firma ne plaća poreze, možete samo da naplatite taj porez ili da se adekvatno obezbijedite ukoliko je teška ekonomska situacija u toj firmi. Zbog toga je jasno da se mora utvrditi odgovornost za te slučajeve“, jasan je Konjević.
Upravo je ekonomija bila glavni kamen spoticanja dok su bili u koaliciji sa DPS-om.
“Naše ponašanje u koaliciji sa DPS-om je bilo slično kao i danas, u slučajevima koje smo identifikovali kao sporne smo donosili odgovarajuće političke odluke. Dominantno smo kroz koaliciju sa DPS-om slagali u spoljnopolitičkog opredjeljenju, a u ekonomskom dijelu smo se, posebno u proteklih nekoliko godina, značajno mimoilazili. Zbog tih razloga smo se 27-og januara i glasali za nepovjerenje Vladi“, istakao je Konjević.
Potrebno pažljivo pratiti izdate garancije
“Upravo se priprema informacija o izdatim garancijama, od Montenegro Airlinesa, do Barske i Crnogorske plovidbe i Željezničkog prevoza i radi se o nekoliko desetina miliona eura i Ministarstvo saobraćaja treba da da informacije da li će te kompanije moći da ostvaruju svoje obaveze. Ukoliko ove kompanije ne budu mogle da ostvaruju svoje obaveze, država će imati vanredni izdatak od najmanje 3.5 a najviše oko pet miliona eura, kako bi se spriječio pad garancija“, kazao je Konjević, dodajući da za Montenegro Airlines garancije iznose 8 miliona, te da do sada nijedna nije aktivirana.
Država je, ističe on, garantovala za oko 20 miliona eura duga Opštini Budva.
“A ja nemam pisanu potvrdu od predsjednika Opštine Budva da li se kreditna obaveza izmiruje na odgovarajući način“, kazao je Konjević.
Rebalans budžeta je najavljen u martu mjesecu i on će biti posljedica nekoliko razloga.
“Po zakonu o zaradama nedostaje 16 miliona, za “zakon o majkama” nedostaje oko 45 miliona“, istakao je Konjević.
On je takođe istakao da je Zakon o zaradama nepravedan, jer značajno povećava zarade funkcionerima.
“Načela koja je SDP predložila kad je u pitanju Zakon o zaradama nijesu ispoštovana. Radi se o zakonu koji je najnepravdedniji prema zdravstvu a uvećava se zarada samo funkcionerima i on je zaista nepravedan. Najveću korist u ovom zakonu, za koji su glasali DPS i Pozitivna, imaju funkcioneri“, tvrdi Konjević.
CdM
