Irska: Od dna do najbrže rastuće ekonomije u Evropskoj uniji

Dodajte komentar

Iako trenutno nema puno znakova da se irska ekonomija pregrijava, neprestani snažan rast mogao bi u roku od nekoliko godina otvoriti pitanje njegove održivosti, upozorio je u srijedu irski nezavisni fiskalni regulator.

Irska bi i ove godine mogla biti najbrže rastuća ekonomija Evropske unije, već treću godinu zaredom. U 2015. gospodarska aktivnost porasla je 7,8 posto, samo dvije godine nakon izlaska iz međunarodnog programa pomoći.

Fiskalni savjetodavni odbor upozorava da, s obzirom na nisku inflaciju i da se zasada ne naziru pritisci na plate, tržište rada i saldo na tekućem računu bilansa plaćanja trenutno ne pokazuju znakove pregrijavanja ekonomije.

Međutim, s obzirom na očekivani rast od 4,9 posto u ovoj godini, potražnja u ekonomiji vjerovatno neće u značajnijoj mjeri oslabiti do kraja godine, pa taj rizik raste u slučaju da tempo aktivnosti ne oslabi – kao što se očekuje – prema prosječnih oko tri posto, poručuju iz fiskalnog odbora.

Iako su i dalje prisutne velike neizvjesnosti u pogledu trenutne cikličke pozicije ekonomije, nastavak snažnog rasta mogao bi u roku od nekoliko godina podstaći bojazni od pregrijavanja i održivosti”, navodi regulator u svojoj polugodišnjoj procjeni stanja u ekonomiji.

Popustljiva monetarna politika Evropske centralne banke, jedan od brojnih povoljnih spoljnih činilaca koji su pomogli Irskoj da se izvuče iz duboke recesije, mogla bi uskoro postati još blaža od onoga što bi bilo idealno za vodeću ekonomiju eurozone, dodaje se.

Odbor, koji ocjenjuje vladine ekonomske prognoze i poštovanje proračunskih pravila, smatra da bi se, u slučaju da se pojave naznake pregrijavanja, fiskalna politika morala više usmjeriti na štednju. Podupro je vladine planove o osnivanju “fonda za crne dane” kako bi se otklonili eventualni pritisci na proračun u budućnosti.

U aktualnim su uslovima ocijenili “fiskalno razboritima” planove vlade da u proračunu za iduću godinu predloži paket mjera za povećanje rashoda i smanjenje poreza u vrijednosti 900 miliona eura. Upozoravaju ipak da nema puno argumenata za još ambicioznije povećanje potrošnje.

Poslovni.hr

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *