Tajni sporazum Amerike i Saudijske Arabije koji je promijenio svijet

Dodajte komentar

Američki predsjednik Ričard Nikson poslao je dvojicu diplomata 1974. godine u tajnu misiju, koja je trebalo da spasi državu od bankrota. Podaci o tome ostali su zataškani više od četiri decenije.

Godine 1974. Sjedinjene Američke Države bile su u teškoj situaciji: zemlje OPEC-a uvele su embargo na izvoz nafte, kao osvetu za američku vojnu pomoć Izraelcima tokom Jomkipurskog rata (koalicija arapskih država predvođena Egiptom i Sirijom sukobila se s Izraelom), što je učetvorostručilo cijenu nafte. To je izazvalo i snažan pad američke privrede.

Riskantan potez

Tadašnji predsjednik Ričard Nikson odlučio se na riskantan potez – poslao je novoimenovanog ministra finansija Vilijama Simona i njegovog zamjenika Gerija Parskija u tajnu misiju.

Službeno su otputovali u cilju razgovora s evropskim i bliskoistočnim diplomatama na temu privrede, ali pravi zadatak im je bio da pregovaraju sa Saudijskom Arabijom, piše Independent.

Prvi, četverodnevni sastanak održan je u gradu Jedahu, a cilj im je bio pronaći izlaz iz privredne krize tako što će uvjeriti Saudijsku Arabiju da pomogne u finansiranju američkog duga. Parski je istakao kako im je Nikson jasno dao do znanja da neuspjeh nije opcija, jer to ne samo da bi ugrozilo stabilnost države nego bi i otvorilo vrata Sovjetskom Savezu da stekne daljnji uticaj u arapskom svijetu.

Jednostavan plan

Temeljni plan bio je jednostavan: SAD će kupovati naftu od Saudijske Arabije i pružati joj vojnu pomoć i opremu, a zauzvrat će to kraljevstvo uliti milijarde dolara u američku blagajnu i time finansirati državnu potrošnju.

Nakon nekoliko sastanaka gotovo je sve bilo dogovoreno, no kralj Faisal bin Abdulaziz Al Saud imao je još jedan zahtjev: da sve ostane u najstrožoj tajnosti. Tako je i bilo više od četiri decenije.

Ćutanje je prekinuo Blumberg, koji je pozivajući se na zakon o pravu na slobodu informacija zatražio podatke o tom dogovoru. Državna riznica stoga je ovog mjeseca konačno morala pustiti informacije u javnost. Tako je na vidjelo izašlo da je Saudijska Arabija upumpala u američki proračun oko 117 milijardi dolara, što tu zemlju čini jednom od najvećih američkih inostranih kreditora. Međutim, reagovao je jedan bivši zvaničnik Državne riznice, koji je želio da ostane anoniman, i kazao da je ta brojka najmanje dvaput veća. Neki analitičari kalkulišu da je ta ‘višak’ prikriven poslovanjem putem ofšor kompanija.

Oruđe političkog pritiska

Činjenica koliko je zapravo Amerika dužna Saudijskoj Arabiji danas je važnija no ikad prije, jer su ti dugovi postali oruđe političkog pritiska. Naime, u aprilu je kraljevina zaprijetila da će aktivirati taj dug bude li SAD donio zakon po kojem će Saudijska Arabija morati pred sudom odgovarati za učestvovanje u terorističkim napadima 11. septembra Nacrt zakona prošao je Senat 17. maja i sada je u Zastupničkom domu.

Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da je sada pak u krizi Saudijska Arabija, što zbog velikih troškova koje ima u obračunima s ISIS-om, što zbog drastičnog pada cijene nafte u zadnjih nekoliko godina. Koliko su stvari ozbiljne govori i podatak da kraljevina prodaje dio državne naftne kompanije Saudi Aramco.

Parski danas ističe kako je tajni sporazum sa Saudijskom Arabijom odavno trebalo biti raskinut te da je iznenađen što je Državna riznica istrajala u tome. Ipak, nije izrazio žaljenje što je pomogao da se takav sporazum postigne. “Taj je posao bio pozitivna stvar za Ameriku”, naglasio je on.

Blic.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *