Direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde Olivera Brajović: Za godinu broj građevinskih dozvola uvećan 140 odsto

Dodajte komentar
Ilustracija

Broj izdatih građevinskih dozvola za izgradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, uvođenjem podsticajnih mjera, za samo godinu dana uvećao se 140 odsto, kazala je za DN generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde Olivera Brajović.

DN: Šta konkretno Ministarstvo održivog razvoja i turizma radi na jačanju investicionih aktivnosti u turizmu na Sjeveru?

-U cilju sprovodjenja strateškog opredjeljenja državne politike u pravcu razvoja visokokvalitetnog turizma, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je, tokom prethodnih godina, najviše radilo na unapređenju cjelokupnog investicionog ambijenta u Crnoj Gori. Donešena su određena nova zakonska rješenja koja su uticala na vidljive pomake u pravcu poboljšanja investicionog ambijenta, ali i na ubrazavanje administrativnih procedura i uklanjanje ranijih barijera tog tipa. Konkretno govoreći, do sada realizovane podsticajne mjere i olakšice u turizmu se ogledaju kroz kompletiranje planske dokumentacije koja omogućava gradnju 130 hotela, kategorije četiri i pet zvjezdica; ukidanje obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje za gradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica; uvođenje progresivne stope oporezivanja koja omogućava veće poresko opterećenje hotelskih obj ekata sa tri i manj e zvjezdica u prioritetnim turističkim zonama; smanjenje godišnjeg poreza na nepokretnosti do 30% za hotele sa četiri zv'ezdice i do 70% za hotele sa pet zvjezdica, te ukidanje obaveze plaćanja uvoznog PDV-a za isporuku proizvoda i usluga za gradnju hotela kategorije pet i više zvjezdica.

DN: Da li je visok rok povraćaja investicije u hotele visokih kategorija?

-Radili smo na brojim analizama, koje su nam pokazale da, u ovom trenutku rok povraćaja investicije u hotel visoke kategorije iznosi 20 godina, gdje smo prilično nekonkurentni, upoređujući se sa zemljama Mediterana. Pored toga, trenutno je u državi 20 hotela van funkcije. Imajući u vidu navedeno, a u cilju smanjenja roka povraćaja investicija, pripremili smo i niz novih rješenja koja treba da dovedu do smanjenja roka na konkurentnih 12 godina i stvore uslove kako za vraćanje u funkciju neaktivnih, tako i izgradnju novih hotelskih kapaciteta. U toku je priprema zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti turizma kojima će se omogućiti implementacija predloženih mjera. Imajući u vidu tu činjenicu, a na osnovu urađenih analiza, realna su očekivanja da će do 2022.godine započeti izgradnj a 76 hotela sa 8.210 smještajnih jedinica. Ovaj se podatak naravno odnosi na teritoriju cijele Crne Gore, ali svakako da računamo da ćemo, realizacijom naših planova, dobar dio predviđenih investicija usmjeriti upravo na Sjever Crne Gore.

DN: Da li su investitori zainteresovani za ulaganja na sjeveru države i da li je investitorima zanimljivo ulaganje u oblast hotelijerstva na sjeveru?

olivera BrajovićKreiranjem reformske politike u turizmu javilo se veliko interesovanje i pozitivan odziv investitora kako na primorju, tako i na sjeveru Crne Gore. To se najbolje vidi po podatku da se broj izdatih građevinskih dozvola za izgradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, koji su inače zakonom prepoznati i kao državni objekti od opšteg interesa, uvođenjem već pomenutih podsticajnih mjera, za samo godinu dana uvećao za 140 odsto. Ono što nas posebno raduje je činjenica da su se i domaći investitori aktivirali i da sve česće imamo inicijative preduzetnika za razvoj hotelijerstva, sa željom da kreiraju svoj upečatljiv brend, čak pojedinci razmišljaju o širenju posla i formiraju lanca hotela. Takvih inicijativa imamo i na Sjeveru Crne Gore, uglavnom se radi o malim hotelima kategorije četiri i pet zvjezdica do 25 smještajnih jedinica, ali sa kvalitetnom i luksuznom ponudom sadržaja. Moramo pomenuti da interesovanje nije samo za opštine Žabljak i Kolašin koji su zbog aktivnih ski centara i prepoznate kao glavna ponuda u turizmu na Sje-veru Crne Gore, već da se inicijative šire i na opštine Berane, Mojkovac, Bijelo Polje, Rožaje i Plav i samim tim ocekujemo da ćemo u narednom vremenskom periodu imati izbalansiranu ponudu na regionalnom nivou.

DN: Koliko je bitno za dalji razvoj turističke ponude formiranje “turističkih razvojnih zona”?

-Turističke razvojne zone će u narednom periodu biti jedan od glavnih ciljeva kojim će Ministarstvo težiti. Turističke razvojne zone, zapravo, predstavljaju definisani i ograničeni prostor koji čini funkcionalnu cjelinu formiranu radi razvoja turizma. U ovakvim zonama važiće jedinstveni standardi u pružanju usluga, uz racionalno i efikasno korišćenje resursa i striktno poštovanje principa zaštite životne sredine. Formiranje turističkih razvojnih zona biće od javnog interesa. Krajnji cilj je ubrzavanje ekonomskog razvoja sa privlačenjem stranog i domaćeg kapitala za razvoj turizma na područjima koja su nerazvijena ili slabo razvijena (Sjever Crne Gore). Formiranjem turističkih razvojnih zona stvoriće se povoljan poslovni ambijent za privlačenje investicija, pa samim tim će se povećati i konkurentnost Crne Gore na globalnom tržištu. Pokrenuli smo i niz projekata koji za cilj imaju valorizaciju prostora obuhvaćenog planom za Bjelasicu i Komove, a prioritet nam je razvoj dva skijališta, Kolašin 1600 i Cmiljača u Bijelom Polju, za koja su već opredijeljena sredstva za razvoj. Ukupna vrijednost predviđenih investicija, po planu za Bjelasicu i Komove, samo na dijelu Sjevera, iznosice između 800 miliona i milijardu eura i država je već otpočela niz aktivnosti kako bi se obezbijedila neophodna turistička infrastruktura. Takođe, napominjemo da je Vlada Crne Gore kapitalnim budžetom za 2016. godinu opredijelila sredstva za razvoj turizma na Sjeveru Crne Gore u visini od oko osam miliona eura i to za unapređenje infrastrukture na postojećim i izgradnju infrastrukture na novim lokalitetima predviđenim za skijališta, za stavljanje u funkciju hotela na Sjeveru, kao i za projekte u nacionalnim parkovima. Iz prethodno navedenog možete da zaključite, da Država Crna Gora i sve njene institucije aktivno rade na poboljšanju investicionog ambijenta, sa ciljem stvaranja pretpostavki za ravnomjerni regionalni razvoj. Iako već postoji određeno interesovanje za investiranje u turističku privredu na Sjeveru Crne Gore, mora se dodatno raditi na stvaranju uslova koji će omogućiti realizaciju svega što je predviđeno i planirano. Tu, prvenstveno mislimo na infrastrukturu, gdje je važno pomenuti da smo u ovoj godini ušli sa velikim planovima a tiču se aktivnosti na obezbjedjenju turističke infrastrukture, ali i sa realnom strategijom za njihovo sprovođenje.

DN: Da li ima najava da će neki hoteli na sjeveru biti uskoro privatizovani i koji su to?

-U prethodnom periodu nemali broj hotela na Sjeveru Crne Gore je privatizovan, tako da u ovom periodu radimo na praćenju realizacija ugovornih obaveza proisteklih iz postupaka privatizacije. Ravnomjerno se u svim opštinama na Sjeveru Crne Gore pod-stiče razvoj turističke privrede, a tu se prvenstveno misli na aktivnosti koje se odnose na aktiviranje hotelskih kapaciteta koji već dugi niz godina nijesu u funkciji. Obzirom da se uglavnom radi o starim hotelima, razmišljamo i u pravcu dodatne državne podrške kroz ulaganja u njihovu rekonstrukciju. Međutim, o ovome će biti detaljnije riječi, kada uradimo sve potrebne analize. Takođe važno je napomenuti, da je urađen projekat za hotel Be-rane, hotel u Mojkovcu, kao i da je kroz stečajni postupak prodat hotel Onogošt u Nikšiću, za koji novi vlasnici imaju u planu da ga rekonstruišu i podignu na nivo kategorije četiri zvjezdice. Iako Nikšic u regionalnom smislu pripada Centralnom dijelu Crne Gore u cilju aktiviranja postojećih hotela koj i su van funkcije, za nas predstavlja važnu kariku u formiranju regionalno izbalansiranog turističkog proizvoda Crne Gore. U toku je i prodaja hotela Durmitor, pa u narednom periodu, uz usvajanje planskih predpostavki za njegovu rekonstrukciju, očekujemo stavljanje u funkciju j ednog od najstarijih hotela izgradjenih na Sjeveru Crne Gore, koji datira iz 1939.godine.

DN: Kako ste zadovoljni posjećenošću sjevera od strane turista?

-Crna Gora postaje sve više prepoznata na međunarodnom tržištu po ponudi za aktivan odmor, ka čemu posebno usmjeravamo svoje promotivne aktivnosti. Prema informacijma koje dobijamo od turističkih agencija, u porastu j e interesovanje turista za planine i kanjone, naročito kada su u pitanju pješačenje, biciklizam, rafting i kanjoning. Pored toga speleološka ponuda naše zemlje privlači sve veću pažnju, a po svojoj atraktivnosti se posebno izdvajaju Đalovića pećina i Lipska pećina koja je prošle godine stavljene u turističku funkciju. Od 2007. godine kada smo započeli sa valorizacijom i promocijom ponude za pješačenje i biciklizam oko 100 specijalizovanih turoperatora iz svih djelova Evrope, posebno iz EU, uvrstilo je ponudu aktivnog odmora u svoje kataloge. Proteklih godina bilježimo stagnaciju broja turista koji dolaze posredstvom velikih, tradicionalnih turoperatora sa njemačkog i britanskog tržišta, ali i rapidan porast interesovanja manjih specijalizovanih agencija, tzv. nezavisnih turoperatora i samim tim porast broja turista u segmentu aktivnog odmora sa navedenih tržišta. Fokus naših aktivnosti i u narednom periodu biće na animiranju specijalizovanih turoperatora koji servisiraju potrebe određenih tržišnih niša. Upravo animiranjem ovih turoperatora mogu se stvoriti uslovi za ravnomjerniji razvoj svih djelova destinacije i atraktivnih ponuda, u koje spada ponuda aktivnog odmora. Domaće agencije koje nude aktivni odmor su se uvezale kroz udruženje pod nazivom Montenegro Outdoor Association (MOA) kako bi kroz djelovanje dodatno uticali na razvoj ponude za aktivni odmor. Aktivno smo uključeni u jačanje kapaciteta ove organizacije.

Izvor: Dnevne novine

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *