Crna Gora je prepoznala značaj ICT-a za sopstveni progres i ovoj oblasti posvetila je veliku pažnju, izdižući je na nivo prioriteta u svojim razvojnim planovima, naglasio je ministar za informaciono društvo Vujica Lazović u razgovoru za Dnevne novine.
Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva obilježava se svake godine 17. maja, povodom osnivanja Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) i potpisivanja prve Međunarodne telegrafske konvencije 1865. godine u cilju podizanja svijesti o mogućnostima koje korišćenje interneta i drugih informacionih i komunikacionih tehnologija može donijeti društvu i ekonomiji, kao i način da se premosti digitalni jaz.
Ove godine u fokusu je tema: “ICT preduzetništvo za društveni uticaj“, a Vlada Crne Gore i Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije prepoznali su ekonomski potencijal ICT preduzetnika i malih i srednjih preduzeća i njihove specifične potrebe, kao što su povećanje konkurentnosti dodajući vrijednost svojim proizvodima i uslugama, pojednostavljenje administrativnih procedura, omogućavanje njihovog pristupa kapitalu i jačanje njihovih kapaciteta da učestvuju u ICT projektima, kaže Dnevnim novinama potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović.
“U potpunosti smo posvećeni da zajedno sa privrednicima, akademskim i tehničkim stručnjacima radimo na promovisanju uloge ICT preduzetnika i mladih i inovativnih firmi u ICT sektoru, podsticanju širenja digitalnih inovacija, davanju prioriteta ekonomskoj politici koja promoviše inovacije, obezbijeđivanju dostupnosti potrebnih ljudskih kapaciteta, podržavanju osnivanja sveobuhvatnih preduzetničkih ekosistema, kao i obezbjeđivanje pomoći preduzetnicima u pokretanju biznisa”, naveo je Lazović.
Takođe, kako je istakao, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije i Investiciono-razvojni fond Crne Gore su potpisali Sporazum o saradnji koji predviđa aktiviranje posebne kreditnelinije za ulaganje u ICT.
“Kreditna linija je namijenjena za mala i srednja preduzeća, start up kompanije i studente, kojima bi dominantna aktivnost bila usluge informacionog društva ili bi se temeljila na konceptu online poslovanja. Sporazum je posebno značajan zato što će pospješiti razvoj elektronske trgovine, elektronskog poslovanja na prostoru Crne Gore, a samim tim i doprinijeti razvoju informacionog društva i svakako uticati na što veće učešće digitalne ekonomije na prostoru Crne Gore“, kazao je Lazović.
Digitalna ekonomija šansa za male zemlje
Digitalna ekonomija je, kako je naglasio, posebna šansa za male zemlje na ovom stepenu razvoja, kao što je Crna Gora, da iskoriste prednosti velikog globalnog internet tržišta, koje ima oko tri milijarde korisnika.
“Svakako, da biste mogli da participirate u jednom takvom okruženju morate da imate novu vrstu proizvoda, a to je digitalni, odnosno virtuelni proizvod. Takođe, svjesna značaja razvoja i primjene ICT-a, Crna Gora je u prethodnom periodu napravila značajne korake u pravcu razvoja tržišta telekomunikacija. Kao što je predstavljeno u Digitalnoj agendi za Evropu, rast broadband tržišta mora biti državni prioritet kod svih razvijenih tržišta, jer je široko priznat kao jedna od ključnih platformi za cjelokupni društveno-ekonomski razvoj. Crna Gora je isto tako prepoznala značaj ICT-a za sopstveni progres i ovoj oblasti posvetila je veliku pažnju, izdižući je na nivo prioriteta u svojim razvojnim planovima“, naglasio je Lazović.
U tom smislu, je, prema njegovim riječima, u prethodnim godinama realizovan veliki broj projekata, sa ciljem da se naša zemlja u što većoj mjeri uključi u tokove koji u ovoj oblasti važe u savremenom svijetu.
“Pažnja je bila usmjerena u više pravaca, a najvažniji su razvoj informaciono-komunikacione infrastrukture, elektronskih servisa, kao i promocija informaciono-komunikacionih tehnologija, odnosno značaja koji imaju za razvoj zemlje u cjelini. U ovom kontekstu, može se zaključiti da je Crna Gora dostigla zavidan stepen razvoja informatike i telekomunikacija i da je po mnogim rješenjima koja se svakodnevno primjenjuju, lider u regionu“, naglašava Lazović.
On tvrdi da, s obzirom na komparativne prednosti (niski troškovi zarada) koje Crna Gora ima, postaje privlačna za direktna strana ulaganja u osnivanju malih i srednjih preduzeća u ICT sektoru (npr. za proizvodnju softvera).
“Podsticanje investicija za razvoj fiksnih i mobilnih komunikacionih mreža, kao i valorizacija telekomunikacione infrastrukture u državnom vlasništvu i davanje na korišćenje frekvencija tzv. “digitalna dividenda”, zadaci su na kojima se predano radi. Njihova realizacija, garantuje da će sektor elektronskih komunikacija i dalje biti stub razvoja crnogorske ekonomije i značajan segment bruto domaćeg proizvoda (BDP). U proteklim godinama Crna Gora je imala značajan udio javnih ulaganja u istraživanja i inovacije (1,2 odsto BDP-a). U prilog svemu navedenom govori i činjenica da su ukupni telekomunikacioni prihodi ostvareni u 2014. godini po osnovu pružanja javnih elektronskih komunikacionih usluga, davanja na korišćenje elektronskih komunikacionih mreža, elektronske komunikacione infrastrukture i povezane opreme iznosili 218.654.434,19 eura, što čini 6,44 odsto BDP-a“, podsjeća Lazović.
Razvoj širokopojasnih usluga danas znatno utiče na razvoj mnogih sektora privrede, ali i društva u cjelini, kaže on.
“Ako se podstiče razvoj širokopojasnog pristupa, ostvaruje se i rast BDP, produktivnost rada, zaposlenost, ali i poboljšava efikasnost rada javnog sektora. Razvoj širokopojasnog pristupa je snažan generator kreiranj a novih radnih mjesta i inovacija. Upravo zbog ovih činjenica i ubrzanog razvoj a informaciono-komunikacionih tehnologija, shvatanje potrebe i značaja razvoja broadband infrastrukture i pristupa internetu velikim brzinama, aktivna politika pristupanja EU, nametnuli su potrebu da Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije Crne Gore pristupi uskoro izradi nove Strategije razvoja informacionog društva do 2020. godine“, naglasio je Lazović.
Donošenjem novih zakona iz oblasti telekomunikacija koji su usklađeni sa najvišim EU standradima, zaokružena je, kako kaže, i pravna infrastruktura u ovoj oblasti, koja omogućava nesmetan razvoj tržišta elektronskih komunikacija i pospješuje konkurentnost, a Vlada Crne Gore očekuje puno poštovanje nove evropske zakonske regulative i principa vladavine prava, a sve u cilju što kvalitetnijeg razvoja tržišta telekomunikacija i ekonomskog prosperiteta uopšte.
“Dakle, Crna Gora ide u korak sa svjetskim i evropskim razvojem telekomunikacija i uspješno prati trendove na ovom tržištu“, zaključio je Lazović.
Dodjela frekvencija u septembru
Posebno je značajno, kai že Lazović, to što je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost raspisala tender za dodjelu frekvencija jer će to biti “novi iskorak u razvoju tehnologija i u jačanju infrastrukture na području Crne Gore”.
“Dodjela odobrenja, nakon završene aukcije, očekuje se u septembru, kada će se značajni opsezi frekvencija koristiti za dalji razvoj mobilnih servisa i ubrzani razvoj mobilnog širokopojasnog pristupa internetu”, rekao je Lazović.
Radio-frekvencijski spektar je ograničeni nacionalni resurs čija valorizacija je u nadležnosti države. Uobičajena je praksa da se u slučaju kada postoji povećano interesovanje za korišćenje radio-frekvencija, dodjela sprovodi u postupku javnog nadmetanja, a u Crnoj Gori se prvi put javno nadmetanje obavlja putem aukcije spektra. Takođe, kada se ovaj prirodni resurs daje na korišćenje na ekskluzivnoj osnovi za cijelu teritoriju Crne Gore u cilju obavljanja privredne djelatnosti, korisnik je obavezan da plati naknadu za dodjelu prava njegovog korišćenja, što je prihod budžeta države.
“Uzimajući u obzir karakteristike i trenutno stanje na tržištu javnih elektronskih komunikacionih mreža i usluga, postupak dodjele spektra za mobilne mreže trebalo bi da ispuni sljedeće ciljeve: očuvanje/unapređenje konkurencije na tržištu elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori, uključujući i mogućnost ulaska novog mobilnog operatora, kreiranje uslova za dalji nesmetan razvoj mobilnih elektronskih komunikacionih mreža i usluga, doprinos postizanju ciljeva Strategije razvoja informacionog društva, omogućavanje maksimalnih prihoda za budžet Crne Gore od jednokratne naknade za dodjelu odobrenja za korišćenje radio-frekvencija”, predočio je Lazović.
Izvor: CdM
