Skloni smo da druge oštro kritikujemo dok za sebe uvjek imamo opravdanja. Evo koje greške bi trebalo da izbjegavamo kada tumačimo ponašanje drugih ljudi, piše sajt Psychology Today.
1. Šta uzrokuje ponašanje drugih ljudi? Situacija ili ličnost?
Kada vidimo djelić nečijeg ponašanja često odmah skačemo na zaključak da se tako ponaša zbog svoje ličnosti. S druge strane, kada mislimo o sopstvenom ponašanju, često mislimo o situaciji koja je to uzrokovala.
Na primjer, znate da ste bili dinstancirani jer ste se nečega plašili ili vas je nešto iznerviralo. Ipak, možete da pretpostavite da je neko, ko se isto tako ponaša, bezobrazan i nekulturan.
Kako da izbjegnete grešku: Podsjetite sebe da mislite i o mogućim uzrocima ponašanja ali i o ličnosti određene osobe.
2. „Halo“ efekat.
Jednom kada dobijemo ideju o nekome, obično vidimo sve kroz filter tih već formiranih misli. Na primjer, jednom kada steknete utisak (pogotovo ako je to prvi ili među prvim utiscima) da je novi dečko vaše sestre sebičan, više ćete primjećivati ponašanja koja se uklapaju u taj pogled, a manje ćete primećivati stvari koje se ne uklapaju u obrazac ponašanja sebičnog čovjeka. Zato se i zove „halo efekat“, jer stalno prizivamo taj prvi utisak.
Kako da izbegnemo grešku: Naši prvi utisci o nekom prilično su „čvrsti“ ali ne i nužno istiniti, tako da je važno da budemo otvoreni da te utiske mijenjamo kasnije kako smo sve više u kontaktu sa osobom.
3. Da li „padate“ na atraktivnost ili na sličan duh?
Ljudi često sude pozitivnije o onima koji su fizički atraktivniji. Takođe, favorizujemo one koji su nam slični.
Zapitajte se da li sudite o nekome više ili manje pozitivno zbog njegove/njene fizičke atraktivnosti ili na osnovu nekih zajedničkih stvari (način oblačenja, tetovaže, frizura…).
Kako da izbjegnete grešku: Obratite pažnju na ove pristrasnosti u važnim situacijama kao što je zapošljavanje nekog za posao, ili kad ste u nekoj novoj situaciji, jer možete da „naginjete“ ka ljudima koji su slični vama.
4. Da li na vaše prosuđivanje utiče skora ili dalja prošlost?
Na primjer, ako ste skoro imali loše iskustvo sa „beskorisnim“ servisom za klijente, onda ćete možda pretpostaviti da će sljedeća osoba koja radi u servisu za klijente takođe biti od malo ili nimalo koristi.
Ponekad nas ljudi sa kojima se srijećemo podsjećaju na nekog iz prošlosti, i to može da utiče na naše ponašanje prema toj osobi. Na primjer, možete da odete na sastanak sa nekim ko ima sličnosti sa izgledom vaše majke ili oca. Ili ste imali loše iskustvo sa nekim ko se zove Ivan, i imate problema da vam se dopadne neko sa istim imenom.
Kako da izbjegnete grešku: Obratite pažnju kada mislite da će se vaše reakcije otrgnuti kontroli, li kada ulazite u situaciju sa veoma negativnim stavom. Zapitajte se da li nosite bilo kakav emocionalni teret iz prošlosti a koji može da utiče na vaše ponašanje.
5. Pretpostavljena sličnost
Skloni smo da generalizujemo, pa tako pretpostavljamo da drugi misle slično kao i mi. Na primjer, ako volite odmor na plaži, vjerovatno mislite da i drugi vole takvu vrstu odmora. Ako mislite da je tim-bilding (team-building) gubljenje vremena, smatrate da i drugi rezonuju isto?
Kako da izbjegnete ovu grešku: Neka vam bude navika da primjećujete različitost u očekivanjima i težnjama. Dajte ljudima mogućnost da vam stave do znanja ako se ne slažu sa vama.
Bizlife.rs
