Nedjeljna škola berze: Berzanski indeksi

Dodajte komentar

Ove nedjelje se počinjemo baviti proučavanjem berzanskih indeksa kao tržišnih indikatora. Pojednostavljeno, berzanski indeksi su pokazatelji cjenovnih promjena hartija od vrijednosti i kao takvi treba da daju najmjerodavniji odgovor na pitanja – kako se kreće i šta se dešava na tržištu kapitala. Berzanski indeksi su predstavnici široke grupe finansijskih indeksa: indeks akcija, indeks obveznica, indeks deviza, indeks kamatnih stopa itd. U tekstu ćemo se baviti indeksima akcija.

Prvi berzanski indeksi datiraju s kraja XIX vijeka, kada je i kreiran jedan od prvih indeksa američkog tržišta kapitala – Dow Jones Industrial Average (DJIA), koji je i danas jedan od najpoznatijih svjetskih indeksa. Iako se odnose na cjenovne promjene u prošlosti, berzanski indeksi treba da služe kao velika pomoć investitorima prilikom donošenja odluka o kupovini i prodaji akcija. Oni brzo daju informaciju o tome kako će tržišna kretanja uticati na tržišnu vrijednost portfolija investitora. Pojedini autori vjeruju da je proučavanjem indeksa tokom vremena moguće otkriti šablone koji se ponavljaju u različitim fazama rasta ili pada tržišta, pa se na taj način ovi obrasci kretanja indeksa mogu koristiti za predviđanje budućih smjerova kretanja tržišta.

Berzanski indeksi predstavljaju ponderisani prosjek cijena i obima trgovanja akcijama. Izražavaju se kroz kretanje tržišne kapitalizacije (broj akcija pomnožen sa cijenom) u posmatranom vremenskom periodu, za dati broj kompanija koji ulaze u sastav indeksa. U praksi postoji više vrsta indeksa koji su u upotrebi. Najčešći su kompozitni, koji obuhvataju akcije što većeg broja kompanija koje se listiraju na pojedinačnoj berzi, a sve su češći i blue chip indeksi, koji obuhvataju akcije odabranog broja najkvalitetnijih kompanija kojima se trguje na berzi.

Metodologije za formiranje indeksa zavise od samog tržišta, ali im je zajedničko da podrazumijevaju selekciju uzorka akcija kompanija koje će predstavljati osnovu za formiranje konkretnog indeksa, a potom i kombinovanje cijena akcija i njihovo objedinjavanje, u cilju dobijanja jedne vrijednosti koju nazivamo indeksom. Zbog toga što berzanski indeksi treba da predstavljaju najpouzdanije mjerilo uspješnosti berze, u sastav indeksa, odnosno, u takozvanu „berzansku korpu“, ulaze akcije najlikvidnijih kompanija. Veličina uzorka mora biti takva da se njome dovoljno precizno može reprezentovati onaj tržišni segment koji je predmet posmatranja.

Za određivanje kvaliteta indeksa bitno je i određivanje pondera. Razni berzanski indeksi na različite načine rješavaju problem ponderisanja. S tim u vezi, izdvajamo cjenovno ponderisane indekse (veći uticaj na ponder imaju akcije sa većom cijenom), vrijednosno ponderisane indekse (veći uticaj na ponder imaju akcije kompanija sa većom tržišnom kapitalizacijom), kao i jednako ponderisane indekse (jednak ponder za svaku akciju, bez obzira na tržišnu cijenu akcije ili tržišnu kapitalizaciju kompanije).

Neki od najpoznatijih svjetskih indeksa su: američki Dow Jones Industrial Average i S&P 500, britanski FTSE 100, njemački DAX, francuski CAC 40 i japanski Nikkei 225. Važno je napomenuti da indeksi ne moraju biti vezani isključivo za jednu berzu. Wilshire 5000 predstavlja gotovo sve akcije kompanija kojima se trguje u Sjedinjenim Američkim Državama, a sličan je i evropski indeks – The STOXX All Europe 100. Takođe, od skoro su u upotrebi i SEE LinX i SEE LinX EWI, indeksi koji obuhvataju akcije kompanija sa Zagrebačke, Bugarske i Makedonske berze, koje su zajedno formirale SEE Link, projekat koji za cilj ima kreiranje regionalne infrastrukture za trgovanje hartijama od vrijednosti. Takođe, indeksi mogu reprezentovati tržište u cjelini, ali i njegove pojedine segmente (različite industrijske oblasti, različite hartije od vrijednosti, firme određene veličine ili određenog tipa vlasništva i slično).

U sljedećem tekstu ćemo analizirati indekse na Montenegroberzi i metodologiju koja se koristi za njihovo formiranje. Trenutno na našoj Berzi postoje tri indeksa: MNSE10 (blue chip indeks), MONEX i MONEXPIF.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *