Autor: Ratko Nikolić, BI Consulting
Banking monitor je novi servis koji zajednički razvijaju crnogorski poslovni portal Bankar.me i kompanija koja se bavi poslovnim informacijama BI Consulting iz Podgorice. Riječ je o analizi crnogorskog bankarskog sistema u kojoj su u uporednom pregledu ključnih parametara bankarskog poslovanja, prikazane performanse pojedinih banaka i ukupnog bankarskog sistema, kao i aktuelni trendovi promjena.
Tri su ključne promjene na bankarskom tržištu u 2015. godini, a u pitanju su smanjenje koncentracije bankarskog sistema – smjena na vrhu po veličini kredita, pad kamatnih prihoda i rashoda, ali i kamatnih margina, pad kamatnih prihoda i rashoda, ali i kamatnih margina, dok je profitabilnostbankarskogsektorau paduiniža je od prosjekabanaka u EU.
Koncentracija
Prethodnih godina smo imali izrazitu dominaciju Crnogorske komercijlane banke (CKB) po svim kriterijuma veličine, koja je izgrađena još u periodu prije nego je postala članica OTP grupacije. Na pristojnoj razdaljini iza nje bila je NLB, a sve ostale bile su prilično daleko. Nakon višegodišnjeg trenda smanjenja ili stagnacije bilansih pozicija ove dvije banke, imamo još 2-3 banke koje u posljednjih nekoliko godina konstantno bilježe stabilne stope rasta i sada su već prilično blizu liderima. Po pozitivnom trendu rasta u 2015. godini posebno se izdvaja Societe General Banka, koja je već postala lider po veličini kreditnog portfelja, kao i Hipotekarna banka, koja je ostvarila najveći rast bilansne mase i kreditnog portfelja, dok je prethodnih godina i Erste banka bilježila značajne i stabilne stope rasta. Po ostalim važnim parametrima veličine (ukupna aktiva, depoziti) CKB je i dalje lider, ali je prednost u odnosu na konkurenciju znatno smanjena.
Smanjenje koncentracije jeste pozitivan proces sa stanovišta konkurentnosti, ali ne i sa stanovišta ekonomičnosti bankarskog sektora, kako individualno tako i u cjelini. Usitnjen i razuđen bankarski sistem kao što je crnogorski, sam po sebi nije dovoljno ekonomičan i u toj činjenici leži jedan od ključnih uzroka visokih kamatnih stopa i naknada koje plaćaju crnogorski klijenti; naime, zbog usitnjenosti imamo minoran uticaj ekonomije obima, pa je uticaj fiksnih troškova (mreža filijala, troškovi zaposlenih, tehnička infrastruktura…) izrazito visok, te svaka bankarska usluga mora da bude skuplja da bi banka u Crnoj Gori rentabilno poslovala. U takvim uslovima, poslovanje sa manjim kamatnim maržama je za većinu banaka neodrživo, a opšte očekivanje da će nove, isto male banke, uticati na sniženje kamatnih stopa – nerealno.
Vjerovatno će neko u ovome prepoznati odbranu cjenovne politike poslovnih banaka u Crnoj Gori, ali sviđalo se to nekome ili ne, rentabilnost banaka je osnovni preduslov njihovog postojanja; nerentabilna banka nije potrebna nikome: ni vlasnicima, ni klijentima, ni zaposlenima, a ni ekonomiji u cjelini.
Kamatni prihodi i rashodi
U prethodnoj poslovnoj godini došlo je do opšteg pada kamatnih stopa, i aktivnih i pasivnih, ali i do pada kamatnih margina.
Pad kamatnih stopa, pratio je nedovoljan rast kamatonosne aktive, što znači da banke, pored toga što nijesu ostvarile dovoljno kreditnih plasmana, nijesu našle ni kvalitetne alternative za ulaganja da bi spriječili pad kamatnih prihoda. Pad kamatnih prihoda je uglavnom nadomješten smanjenjem kamatnim troškovima uslijed značajnog pada lokalnih kamatnih stopa na štednju, kao i pada referetnih kamatnih stopa za koje su vezani ino krediti.
Međutim, iako je pad kamatnih prihoda u apsolutnom iznosu nadoknađen uštedama na kamatnim troškovima, proporcionalno gledano, pad aktivnih kamatnih stopa uz smanjenje kamatonosne aktive imale su jači negativni efekat na kamatnu marginu nego što je pozitivni efekat smanjenja kamatnih troškova. Uslijed toga je kod većine crnogorskih banaka došlo do pada kamatne margine, koja je ključni izvor profita banaka.
U strukturi prihoda kamatni prihodi su i dalje dominantni, tako da su se ovi negativni trendovi značajno odrazili na poslovanje banaka, što se vidi i po padu pokazatelja rentabilnosti poslovanja (ROA i ROE) kod većine banaka.
Manja margina znači da je potrebno više plasirati da bi poslovanje bilo rentabilno i održivo; to je za manje banke posebno opasno jer one uglavnom imaju ograničenja u pogledu rasta, bilo zbog kapitala, bilo zbog nedovoljne dostupnosti izvorima sredstava. Zato će biti u iskušenju da zadrže veću marginu preuzimajući veći rizik; to praktično znači da će biti u iskušenju da uz veću kamatnu stopu, plasiraju sredstva u onoj zoni rizika koju veće banke izbjegavanju.
Profitabilnost
Ukupni bankarski sektor je u 2015. godini zabilježio gubitak (EUR 3,2 mil), što je pogoršanje u odnosu na prethodnu poslovnu godinu (ukupna dobit cca EUR 22,2mil).
Individualno, ako izuzmemo rezultat dvije banke kod kojih je vjerovatno došlo do planskog čišćenja portfelja, kao i tri novosnovane banke koje još nijesu ušle u zonu dobiti, neto profiti većine vodećih banaka su u apsolutnom iznosu veći nego prethodne godine.
Međutim, apsolutni iznosi su varljivi; relativni pokazatelji profitabilnosti poslovanja (ROA – povrat na aktivu i ROE – povrat na kapital), u padu su kod većine banaka, što je direktna posljedica smanjenja kamatne margine i nedovoljnog rasta kamatonosne aktive sa jedne strane, uz uglavnom povećane operativne troškove sa druge strane.
Osim što su u padu, povrat na kapital (ROE) i povrat na aktivu (ROA) su u prosjeku, a i kod većine banaka pojedinačno niži od prosjeka banaka koje posluju u EU u poslovnoj 2015. godini (ROA 0,3%, ROE 4,7%), čak i kad pri izračunu crnogorskog prosjeka isključimo tri banke sa najvećim gubitkom (ROA 0,25%, ROE 3,88%), što definitivno demantuje tezu o visokoj profitabilnosti crnogorskih banaka.
Tri ključna očekivana trenda u narednom periodu
- Dalje sniženje kamatnih stopa, aktivnih i pasivnih, kao i kamatnih margina
Ovaj trend je neminovan, ali bih naglasio da je ovaj trend dominantno posljedica jake konkurencije među najvećim bankama, a nikako ne posljedica aktivnosti novootvorenih banaka. Naprotiv, sniženje kamatnih stopa je otežavajuća okolnost za poslovanje novih, malih banaka, koje posluju uglavnom na kapitalnom minimumu, i u okolnostima smanjenih margina njih čeka prilično dug put do “zelene grane”.
Činjenicu da 5-6 najvećih banaka predvodi cjenovnu konkurenciju i pad kamatnih stopa važno je naglasiti, s obzirom da se prilično liberalna politika licenciranja novih banaka objašnjava doprinosom povećanju konkurentnosti bankarskog sektora.
- Aktivnosti na smanjenju operativnih troškova ipovećanju efikasnosti procesa u bankama
Visoke vrijednosti CIR pokazuju da postoji značajan prostor za smanjenje i optimizaciju operativnih troškova i to, prije svega, na planu troškova zaposlenih, kroz dalje izmještanje pojedinih funkcija spoljnim partnerima (outsourcing) i kroz ulaganje u digitalizaciju i automatizaciju procesa.
Proaktivan pristup u prodaji, više korišćenje savremenih metoda obrade i analize tržišta i bavljenje “pravim” klijentima, dovode do povećanja efikasnosti procesa u bankama, a u krajnjem i do smanjenja troškova.
Relativnom smanjenju operativnih troškova najviše doprinosi ukrupnjavanje, i to dominantno kroz efekte ekonomije obima. Iako trenutno nema ni naznaka spajanja nekih banaka, ekonomska računica je neumoljiva i ne bi bilo iznenađenje ukoliko u narednom periodu dođe do neke akvizicije i spajanja.
- Revizija kreditnih politika
Smanjenje kamatnih margina znači da je potrebno biti aktivniji na tržištu, plasirati više da bi se zadržali isti prihodi, a za svaki rast naravno još više. S obzirom na ograničenja po pitanju tekuće privredne aktivnosti, konkurenciju, neminovno će se postaviti pitanje nivoa prihvatljivog rizika, te će banke, koje su više usmjerene na rast, zasigurno revidirati svoje kreditne politike u pravcu podizanja nivoa prihvatljivog rizika, ako ne ništa, a ono bar pri odbrani svojih klijenata od preuzimanja iz drugih banaka.
Po većini parametara čini se da bankarsko tržište u Crnoj Gori postaje “tržište kupca”, te da je pozicija bonitetnih kompanija na tržištu bankarskih usluga povoljnija nego ranije i da u ovom trenutku na tržištu može dobiti pristojne uslove za finansiranje svojih projekata. Naravno, uvijek ima nezadovoljnih, naročito u vrijeme kad je popularno kritikovati bankare, ali treba biti svjestan činjenice da ne postoji kredit kojim se može riješiti problem lošeg i nerentabilnog projekta.
