Banke u Hrvatskoj počele su u ugovore o stambenim kreditima da ubacuju stavke kojima dužnike obavezuju na plaćanje budućih poreza koje država propiše bankama.
Iako takva obeveza sa korisnikom kredita nema nikakve veze, to nije spriječilo banke da u novim ugovorima svoje moguće buduće obaveze unaprijed prebace na leđa dužnika, piše u kolumni za Index.hr Aleksandar Hatzivelkos.
Prije tri sedmice, hrvatsko udruženje Franak je otvorenim pismom Vladi, Ministarstvu finansija i Hrvatskoj narodnoj banci, upozorilo kako Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Splitska banka u svoje ugovore ugrađuju takvu odredbu, piše on.
Ove nedjelje je pak Zagrebačka banka, nakon brojnih prigovora, počela upoznavati svoje klijente kako ne odustaje od spornog članka, te ako klijenti smatraju da su tim člankom protivzakonito dovedeni u loš položaj – mogu je tužiti.
“Dakle, banka ponovo prema građanima nastupa s pozicije sile, znajući da se prosječni građani ne mogu finansijski upustiti u dugogodišnje parničenje”, piše on.
Kako upozorava, banke su proteklih decenija intenzivno zloupotrebljavale sve instrumente koje su mogle koristiti kako bi maksimalno izvukle dodatnu zaradu preko leđa svojih klijenata. Zaradu kakvu na uređenim tržištima zapadne Evrope ne mogu ni sanjati.
“Famozni „švajcarac“ je postao problem zapravo zato jer je kurs narastao previše, pa su finansijske igrice oko plasmana takvih kredita postale previše vidljive, i pogodile su previše ljudi. Pa potom kamatne stope koje su godinama jednostrano mijenjane, te koje su sudskim odlukama proglašavane ništavnima (a po kojima su banke još uvjek u pretplati u milijardama kuna). Zatim jednostrano vezivanje kamatnih stopa uz istorijsko niske referentne kamatne stope i izuzetno visoke fiksne marže, što je još jedna finansijska bomba koja otkucava. Ah da, da ne zaboravimo pomenuti, i taj je jednostrani potez banaka redom proglašavan protivzakonitim u postupcima pred prekršajnim sudovima”
I konačno, najnoviji dodatak ovoj paleti izrabljivačkih poteza – član ugovora kojim se u tišini svoj budući finansijski rizik pokušava prebaciti na leđa dužnika.
“Ono što je najgore u cijeloj toj priči, jeste činjenica da parametri tog rizika nikome nisu poznati. Koliki bi mogao biti eventualni iznos poreza na aktivu banaka? Nema tog odgovora. Ako se radi o porezu od samo 1%, opet je pitanje na koji bi način banka provela prebacivanje te finansijske obaveze na teret dužnika”, pita se autor komentara.
Sam rast kamatne stope kredita od jednog postotnog poena po toj osnovi, vrlo bi lako mogao predstavljati rast anuiteta od 500 kuna.
I tako, dok banke polako ali sigurno grade novi „švajcarac“, opravdano se zapitati što po tom pitanju radi država? Zar nije bolje spriječiti nego liječiti?
Na žalost, od premijera, kako navodi, koji je s tek dodijeljenim mandatom za slaganje Vlade, prije nego li je izrekao ijednu složenu rečenicu upućenu građanima, prvo otrčao na zatvoreni sastanak upravo sa vlasnicima tih istih banaka, teško je očekivati zaštitu. Ministar finansija je trenutno prezauzet pripremom prodaje svega što imamo po 9,99 da bi se bavio takvim tričarijama.
“Što nas, nažalost, ostavlja samo sa Hrvatskom narodnom bankom. Zašto nažalost? Pa dok su centralne banke u drugim, finansijski uređenim tržištima, poput austrijskog, reagovale na finansijske toksične proizvode, na kraju ih zabranivši, HNB ima dobro uhodanu praksu – nedjelovanja. Tako je i danas. Umjesto da je HNB već izvršila nadzor, utvrdila (ne)zakonitost, pokrenula sistemsko informisanje potrošača o novim finansijskim stavkama koje im se pripremaju, ili nedajbože naložila ukidanje takve prakse, HNB ne radi ništa. Promijeniće tu i tamo neke kune u eure ili obrnuto, kako bi održala kurs, a za ostalo – snađite se sami. Njima će desetine hiljada kuna mjesečnih plata tako i onako kapnuti u džep. Bez obzira na to kako će se u bankarskom divljem zapadu provesti građani.”
“Zbog toga je izuzetno važno da sami građani budu što više informisani i svjesni tuđih obaveza koje im se pokušavaju svaliti na leđa. Nije im dosta da plaćamo dvostruko više kamate na stambene kredite od ostatka Evrope. Nije im dosta ni debelo naplaćivanje dodatnih naknada, makar su u evropskim zemljama neke od njih već proglašene neosnovanima i protivzakonitima. Sada bi još htjeli da ćutke preuzmemo na sebe i njihove finansijske obaveze u budućnosti. Koji je to bezobrazluk.”
“Zato, pamet u glavu. Na tržištu postoje kreditni ugovori kojima se ne vežete na plaćanje budućih obaveza banke. Ne budite ovce, i potražite ih”, piše Aleksandar Hatzivelkos.
B92
