Glavni izvršni direktor Erste Banke Aleksa Lukić: Broj banaka u Crnoj Gori je iznad optimuma

Loši plasmani, nelikvidnost realnog sektora i nepostojanje sistema koji bi omogućio efikasan i brz postupak naplate potraživanja najveći su problemi banaka koje po sluju na crnogorskom tržištu, ocijenio je izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić u intervjuu za DN.

On je kazao da je za državu koja nije teritorijalno velika impresivan broj banaka koje posluju u Crnoj Gori, ali i da lično vjeruje da će se uskoro desiti neke promjene jer je broj trenutno aktivnih banaka iznad optimuma za naše kapacitete.

DN: Kako ocjenjujete poslovanje Erste banke u 2015. godini? Kakva je pozicija Erste banke na crnogorskom bankarskom tržištu i jeste li zadovoljni rezultatima koje postižete?

Lukić: Za nama je još jedna uspješna godina, u kojoj smo ostvarili odlične finansijske rezultate. Potvrdili smo jaku tržišnu poziciju Erste banke, koja je danas značajan oslonac svim kategorijama klijenata. Iako smo dominantno usmjereni na poslovanje sa građanima, prošle godine smo znatno pojačali i partnersku podršku privredi Crne Gore. Sa zadovolj stvom mogu reći da je Erste banka danas prvi izbor sve većem broju građana i najeminentnijim pravnim licima.

Naše poslovanje odlikuju visok kvalitet i stabilnost, koji su oslikani kroz nekoliko ključnih parametara. U prošloj godini smo ostvarili dobit od 6,53 miliona eura, što je oko devet odsto više nego godinu ranije, uz prinos na kapital od oko 12,5 odsto. Neto krediti klijentima su zabilježili blagi rast, a broj klijenata je dostigao oko 80.000. Nivo depozita je stabilan, iako smo permanentno vršili korekcije pasivnih kamatnih stopa. To je znak snažnog povjerenja klijenata.

Kada je kvalitet aktive u pitanju, zadržali smo stopu takozvanih loših kredita koji kasne sa otplatom na veoma niskom nivou, naročito imajući u vidu prosjek na tržištu. Ovaj pokazatelj je tradicionalno najniži ili među najnižima na tržištu. Izloženost Erste banke lošim kreditima je na kraju prošle godine iznosila 6,4 odsto. Kvalitet naših rezultata potvrđuje ispravnost strategije koju sprovodimo i dugoročnog pristupa klijentima i tržištu. Erste banka će i u narednim godinama u središte svih svojih aktivnosti postavljati potrebe i kapacitete klijenata, jer stvaranje trajnih veza sa klijentima vidimo kao jedini put ka poziciji vodeće banke u Cnoj Gori.

DN: Nedavno je najavljeno snižavanje kamatnih stopa u Erste banci. Za koliko?

Lukić: Na pojedinim vrstama kredita za građane snizili smo kamatne stope i za više od dva procentna poena. Ova je odluka naš odgovor na povjerenje koje nam klijenti ukazuju. Tokom 2015. smo se intenzivno pripremali i stvarali uslove da u ovoj godini ponudimo, vjerujem, najatraktivnije kreditne proizvode po nižim kamatnim stopama i uz dodatnu relaksaciju klijenata kada su u pitanju sredstva obezbjeđenja. Kvalitetno poslovanje i optimizovanje cijene izvora sredstava omogućili su nam nastup sa ovom ponudom.

Nama je važno da sa klijentima govorimo isti j ezik, u smislu da dobro razumijemo njihove motive i potrebe, da im budemo blizu i da mogu da računaju na našu podršku u situacijama kada im je potrebna. Mislim da smo taj stav jasno artikulisali kroz aktuelnu ponudu. Reakcija tržišta je odlična, klijenti su prepoznali kvalitet ponude i žele da postojeća zaduženja u drugim finansijskim institucijama refinansiraju kod Erste banke pod povoljnijim uslovima.

Danas možete kupiti auto kreditom sa fiksnom kamatnom stopom od 6,9 odsto. Donedavno je bilo skoro nezamislivo da banka odobri nenamjenski kredit sa ovim kamatnim stopama. Kod stambenih kredita ponuda ide već od 3,99 odsto nominalno kod varijabilne kamatne stope vezane uz Euribor, a od 4,5 odsto kod fiksne. Građani sa prosječnim primanjima, koji ne spadaju u najbonitetniju grupu klijenata, stan mogu kupiti kreditom sa kamatnom stopom koja trenutno iznosi 4,5 odsto, što je znatno povoljnije od uslova koji su važili samo prije godinu ili dvije.

Iako je poređenje kamatnih stopa među različitim državama kompleksno, jer treba uzeti u obzir brojne specifičnosti, od na primjer kreditnog rejtinga zemlje do strukture odobrenih kredita, možemo reći da se sve brže približavamo nivou koji važi u nekim razvijenijim ekonomijama EU, naročito kada je riječ o dugoročnim kreditima. Konkurencij a u bankarskom sektoru je takođe dijelom zaslužna za ova kretanja, jer nijesmo imali bitne promjene u kreditnom rejtingu zemlje ili rizičnosti plasmana.

DN: U situaciji kada na crnogorskom bankarskom tržištu posluje 15 banaka, na koji način pridobiti klijente? Šta, prema Vašem mišljenju, motiviše banke da posluju u Crnoj Gori?

Lukić: Za jednu državu koja nije teritorijalno velika impresivan je broj banaka koji posluje u njoj, a lično vjerujem da će se uskoro desiti neke promjene i da je ovaj broj iznad optimuma za naše kapacitete. Različiti su motivi banaka da započnu biznis u Crnoj Gori, a dio se vjerovatno može objasniti manjim potencijalom za rast u razvijenijim ekonomijama nego u zemljama regiona, kao i investicionim prilikama koje se kod nas otvaraju. Nemali uticaj ima i pogodna poreska politika, koja je privlačna investitorima zainteresovanim za ulaganja u Crnoj Gori. Klijenti su, sa druge strane, u poziciji da biraju i dobiju zaista pristupačne uslove. Danas oni lako mijenjaju banku i sve ih je teže zadržati. Na taj izazov svaka banka odgovara na svoj način. Već odranije konkurentan, bankarski sektor je danas još konkurentniji.

Cjenovno nadmetanje je, ipak, tek jedan segment u jačanju zadovoljstva i lojalnosti klijenata. Da biste od klijenata dobili lojalnost, morate je prvo i vi pokazati, morate dokazati da ste je vrijedni. Ovdje na scenu stupaju neki drugi faktori, koji se u krajnjoj liniji mogu svesti na jedno ljude koje zapošljavate, na njihovu volju da budu najbolji na tržištu i da ponude najveći kvalitet usluge, brzinu, efikasnost, jasnu komunikaciju i fer odnos. Smatram da će necjenovni aspekt u budućnosti dobijati na značaju, a kad to kažem, mislim i na primjenu novih inovativnih rješenja i trend digitalizacije, koji donose novi kvalitet klijentu. Sve manje važe vremenska i prostorna ograničenja koja su obilježila odnos klijenata sa bankama u prošlim vremenima. U bliskoj budućnosti klijenti će banku nositi u džepu. Lični kontakt bankara i klijenta i filijale ostaće važan u savjetodavnom segmentu, jer to je dio koji vještačka inteligencija još neko vrijeme neće moći da zamijeni.

DN: Šta prepoznajete kao najveći problem banaka na crnogorskom tržištu?

Lukić: Unazad nekoliko godina veliki problem banaka je bio udio loših plasmana. Loši plasmani direktno utiču na rezultate poslovanja, kao i na dostupnost sredstava za kreditiranje dobrih projekata i zdravih kompanija. Ohrabruje pozitivan trend, iako je udio loših plasmana i dalje na relativno visokom nivou. Prisutna nelikvidnost kod realnog sektora, koja se između ostalog manifestuje u velikom broju kompanija sa blokiranim računima, svakako je jedan od većih problema privrede. Jedno od rješenja može biti zakonsko regulisanje rokova plaćanja u dužničko povjerilačkim odnosima i dosljedna primjena ovog propisa. Takođe, još uvijek ne postoji sistem koji omogućava efikasan i brz postupak naplate potraživanja, iako moram konstatovati da je postignut određeni napredak na ovom planu.

Na nivou bankarskog sektora prepoznali smo nekoliko elemenata koje bismo mogli unaprijediti i olakšati poslovni ambijent banaka, a sve u cilju daljeg podsticanja ekonomskog razvoja. Neophodno je uspostavljanje kvaliteta i pouzdanosti finansijskog izvještavanja. Sami potencijalni korisnici bankarskih usluga trebalo bi da prepoznaju činjenicu da je kvalitetno finansijsko izvještavanje važno za njih jer im omogućava lakši, brži i jeftiniji pristup bankarskim sredstvima. U sferi preduzetničkog poslovanja i malog biznisa, poljoprivrednog i turističkog, vidim najveći prostor za napredak. Mi kao banka prepoznajemo napore Vlade na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori i u tom smislu dajemo punu podršku reformama usaglašenim sa evropskim standardima, uz dalje osnaživanje konsultativnog dijaloga u zakonodavnom procesu.

PODRŠKA IDEJI PODGORIČKOG MODELA

DN: Kao jedan od većih izazova sa kojima se banke suočavaju često se izdvajaju nekvalitetni krediti. Zbog čega onda nije zaživio Podgorički model, osmišljen kao rješenje ovog problema?

Lukić: Erste banka možda nije najreprezentativnija za ocjenu uspješnosti Podgoričkog modela s obzirom na znatno niži udio loših plasmana u odnosu na prosjek
bankarskog sektora. Međutim, ideju Podgoričkog modela podržavamo, kao i napore Centralne banke Crne Gore i Vlade da nađu način da očuvaju finansijsku stabilnost.

Dnevne Novine