Fabris: Očekujemo dalji pad kamata

2 komentara

Poslovanje preko of-šor kompanija treba zabranitijer nanosi štetu budžetima velikog broja zemalja. Akciju o zabrani takvog poslovanja treba po krenuti na globalnom nivou – kazao je u intervjuu “Pobjedi” viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet dr Nikola Fabris i dodao daje, nažalost, poslovanje preko poreskih rajeva prisutno kako u Crnoj Gori, tako i u najrazvijenijm zemljama.

– Ovakav zahtjev može na prvi pogled djelovati utopistički, ali nije ukoliko o tome bude dogovora na globalnom nivou.
Prije 15-ak godina imali smo ogromanbroj of-šor banaka u Evropi. Čak i u Crnoj Gori je bilo više stotina registrovanih, ali je EU zabranila njihovo poslovanje i više ih nema ni u Uniji ni kod nas kazao je Fabris.

POBJEDA: Da li ste od banaka dobili informacije o transakcijama sa kompanijama registrovanim preko advokatske firme Mosak Fonseka iz Paname?

FABRIS: Bankama smo dali rok da odgovore na naš dopis do 30. aprila. Ne očekujemo učešće of-šor firmi u vlasništvu banaka, jer prilikom osnivanja banaka i za sve promjene učešća u vlasništvu za koje je potrebna saglasnost CBCG, nijesmo davali saglasnost ukoliko su se pojavljivale bilo kakve of-šor firme kao potencijalni vlasnici. Banke ne moraju znati ko je osnivač firmi, ali smo zahtijevali da nas, ukoliko imaju saznanja da je u pitanju panamska firma, o tome informišu. Čak i ukoliko se pokaže da su poslovale takve firme, to ne mora apriori aplicirati da je u njihovom poslovanju bilo nešto nezakonito.

POBJEDA: Kada očekujete zaustavljanje rasta javnog duga i kako?

FABRIS: To će biti moguće tek nakon završetka izgradnje auto-puta. U narednom periodu potrebno je pripremiti petogodišnji sanacioni plan kojim će se predvidjeti mjere fiskalne konsolidacije i na prihodnoj i na rashodnoj strani.

POBJEDA: Kako komentarišete najavu Ministarstva finansija da bi mogli prodati koncesije za auto-put?

FABRIS: Prodajom koncesije za auto-put javni dug bi se mogao ponovo spustiti ispod 60 odsto BDP-a. Stoga smatram tu mjeru potpuno opravdanom. Naravno, ključno će biti postojanje interesa potencijalnog koncesionara, kojem će vjerovatno biti neophodno dati određene ustupke (bilo u vidu garantovanja minimalnog prometa ili kroz subvenciju). Interesovanje postoji, ali ostaje da se sačeka završetak izgradnje auto-puta i da se vidi da li će se to interesovanje i realizovati.

POBJEDA: Koliki je trenutno rizik od izloženosti zaduženosti prema dolaru i kakvo kretanje u narednom periodu očekujete?

FABRIS: Značajnija izloženost prema dolaru po osnovu izgradnje auto-puta će se pojaviti tek nakon isteka šestogodišnjeg grejs perioda. Procjene kretanja međuvalutnih odnosa su vrlo nepouzdane i u kraćim vremenskim periodima, a za tako dugi period ne postoje pouzdane prognoze. POBJEDA: Kako komentarišete ocjenu da se Vlada trebala zadužiti emisijom obveznica na domaćem, a ne na ino tržištu?

FABRIS: Imajući u vidu da je potrebno 500 miliona eura, jasno je da se toliki iznos ne bi mogao obezbijediti na domaćem tržištu. Visok obim zaduživanja na domaćem tržištu bi “isisao značajan iznos likvidnih sredstava, što bi negativno uticalo na kreditnu aktivnost banaka i posredno na ekonomski rast. Imajući u vidu da banke već posjeduju značajan iznos državnih hartija od vrijednosti, u slučaju emisije u pomenutom iznosu, mogli bismo doći i u situaciju prevelike izloženosti bankarskog sistema prema državi. Stoga ocjenjujem ispravnom odluku Ministarstva finansija da zaduživanje primarno obavi na međunarodnom finansijskom tržištu. Naravno, ovo ne isključuje mogućnost da se dio potrebnih sredstava prikupi na domaćem finansijskom tržištu.

POBJEDA: Na koji način se treba zadužiti za nedostajući novac, s obzirom da su povećani troškovi zaduživanja na međunarodnom tržištu? FABRIS: Potrebno je da se sprovedu analize svih izvora počevši od emisije euroobveznica, bilateralnog zaduživanja, pa i dijelom korišćenja potencijala domaćeg tržišta, pa na bazi toga izabrati najpovoljniji izvor zaduživanja.

Zbog prevare činovnika ne oduzima se licenca banci

POBJEDA: Koje mjere je CBCG preduzela prema bankama čiji su službenici tajno skidali novac?

FABRIS: CBCG kroz procese kontrole banaka kontroliše upravljanje operativnim rizicima, u koje spadaju i ovi slučajevi. Kada god se utvrde nedostaci, bankama se daju nalozi za njihovo otklanjanje. Prevarne radnje pojedinaca, međutim, nije moguće do kraja isključiti i one su prisutne kako i u Crnoj Gori, tako i u razvijenim zemljama. Pomenuti slučajevi se i u Crnoj Gori i u EU sankcionišu kroz interni disciplinski postupak u okviru banke i krivični postupak koji se sprovodi preko sudskog sistema. Treba istaći da pojedinačna radnja bankarskog službenika koja ima obilježja krivičnog djela ne može biti razlog oduzimanja licence banci. U slučaju da se neosporno utvrdi da je u pitanju bila prevarna radnja službenika banke, tada obavezu nadoknade klijenta ima banka.

Očekuje se dalji pad kamata

POBJEDA: Očekujete li dodatni pad kamata?

FABRIS: Aktivne kamatne stope imaju konstantan opadajući trend od septembra 2014. i ostvaruju istorijski minimalne vrijednosti. Izuzetno niske cijene izvora finansiranja banaka, prije svega depozita, i visoka likvidnost banaka stvaraju prostor za dalje smanjenje aktivnih kamatnih stopa i intenzivniju kreditnu aktivnost. Kao rezultat ulaska novih banaka, realna su očekivanja da će rast konkurencije biti dodatan stimulans za dalje smanjenje aktivnih kamata i za intenziviranje kreditne aktivnosti.

Ovakva očekivanja potvrđuju i tendencije u kretanju aktivnih kamatnih stopa i novoodobrenih kredita tokom prva tri mjeseca tekuće godine. Trend smanjenja aktivnih kamatnih stopa nastavljen je i u 2016. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa (PPEKS) na ukupne kredite u martu je iznosila 8,32 odsto, a na novoodobrene i 8,04 odsto respektivno. Kad god je kamata na novoodobrene kredite niža od stope na ukupne kredite, kao što je sada, to govori o trendu pada kamatnih stopa. Obje stope bilježe pad, pri čemu je PPEKS na ukupne kredite bila za 0,21 procentna poena niža u odnosu na kraj prethodne godine, odnosno za 0,79 p.p. na godišnjem nivou. PPEKS na novoodobrene kredite bila za 0,08 p.p. niža u odnosu na decembar 2015, dok na godišnjem nivou bilježi pad od 0,90.

Odobreno 250 miliona eura novih kredita

POBJEDA: Koliko je novoodobrenih kredita u ovoj godini?

FABRIS:Kreditna aktivnost banaka je u prvom kvartalu ove godine bila intenzivnija, budući da je odobreno 250 miliona eura novih kredita. To je 59,7 miliona eura ili 31,4 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Pobjeda

Podijeli ovaj članak
2 Komentara
  • Fabris u maniru “najboljeg” cg političara. Odgovor na pitanje o transakcijama u bankama sa firmama iz off shore država odgovara da banke nemaju vlasnika iz tih država, što je naravno tačno ali nije odgovor na postavljeno pitanje.
    Pa i slijepci znaju da su “žestoke” strane investicije u cg, posebno u nekretnine i sumnjive priivatizacije dolazile sa računa off shore kompanija preko banaka u cg. Značajan dio tih transakcija je samo prošao (oprano) preko cg banaka i otišao na druga interesantnija mjesta.

  • Jeste dobar predlog ukinuti off shore kompanije ali neodrziv, pa samo Luksemburg i Holandija i Irska, su prepune banaka i modela off shore poslovanja, legitimnog bisnisa a ne problematicnih individualaca ili sive ekonomije. Da se ne pominje UK okruzenje ostrva, jer je UK u EU vise sa pravima a mnogo manje sa obavezama.
    Crna Gora je imala skoro tri hiljade tih nekakvih kancelarija, i zatvorili su ih americki nalozi pocetkom stoljeca, sto nema nikakve dodirne tacke sa EU agendom, a ista SAD u drzavama Delavere, Kolorado je carstvo off shore-a.
    Bitnije bi bilo podici kapacitete kontorlora da stvarno traze ove komapnije/banke i utvrde ko je i zasto ukrivao poresku osnovicu. Vise ce se postici i to je mnogo konstruktivniji predlog. Posto cim se nesto zabrani birokratski, to procvjeta kao biznis opcija.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *