Finansijske tajne Amiša zbog kojih su uspješni u biznisu

U posljednjih 20 godina u SAD-u se udvostručio broj Amiša. Mnogima je taj tajnovit svijet postao dostupniji i jasniji nakon što su se posljednjih godina počele pojavljivati reality emisije s njima u glavnim ulogama.

No jedna stvar koju mnogi ne znaju o ovim tradicionalnim, i po mišljenju mnogih, ‘zatucanim’ ljudima je da oni itekako dobro upravljaju svojim finansijama.

“Neki Amiši su jako dobri u poslovanju”, ističe Erik Wesner, osnivač stranice Amish America, te napominje da, iako se o njima ne čuje u javnosti, među njima ima i milionera.

Njihovi poslovi i strategije ne oslanjanju se na moderne blagodati poput struje i tehnologije, ali i dalje im dobro ide zahvaljujući ovim tajnama:

Cijene iskustvo više od materijalnih dobara

Amiši paze da kupuju samo stvari koje bi trebale dugo da traju, te obično ne kupuju nešto samo zato što je trenutno u modi i hit (što je itekako vidljivo na njihovoj odjeći), kaže Lorilee Craker, autorka knjige ‘Money Secrets of the Amish‘ i dodaje: “Oni uvijek jednim okom gledaju širu sliku i razmišljaju dugoročno”.

Puno štede i često stavljaju na stranu i do 20 posto svojih prihoda

Prosječan Amerikanac štedi pak svega šest posto od svojih prihoda.

Craker je upoznala muškarca koji je uspio tokom 20 godina iznajmljivanja farme i othranjivanja 14 djece, da uštedi čak 400.000 dolara. On je planirao da potroši novac na kupovinu farme i trampoline za svoju djecu.

Preziru dugove i pokušavaju da izbjegnu korištenje kreditnih kartica

Iako neki članovi manje tradicionalnih Amiša koriste kreditne kartice, mnogi imaju strahovitu fobiju od dugova. “Oni su doslovno užasnuti pri pomisli na dug. Dok većina nas može po noći ležati budno i razmišljati o tome kako imamo velike dugove, oni mirno spavaju”, kaže Craker.

S druge strane, prosječan Amerikanac posjeduje tri do četiri kreditne kartice i duguje oko 16.000 dolara.

Umjesto da pribjegnu kreditima, oni radije potraže dodatni posao kad se finansijska situacija pogorša

Craker kaže da će Amiši uraditi bilo šta kako bi se izvukli iz finansijske krize, te su izrazito snalažljivi u tom pogledu.

Na primjer, ako izgube posao tokom recesije, naučiće da rade nešto drugo. Ili će žene posaditi više cvijeća i prodavati ih na pijaci kako bi zaradile koji dodatni dolar.

Ova vrsta logike nije svima lako prihvatljiva, no za njih dugovi nisu opcija.

Ako ipak moraju da podignu kredit ili su u dugovima, smatraju svojom moralnom dužnosti da sve isplate u što kraćem roku

Craker kaže da će Amiši prije ‘dubiti na glavi’ nego ne isplatiti dug na vrijeme.

“Oni su vrlo siguran rizik. Mislim da bankari gledajući u njih plaču od sreće, jer su toliko pouzdani”, kaže Craker, što objašnjava zašto im odobravaju kredite bez ikakvih problema, ako na primjer žele da kupe farmu.

Mnogi su iskusni obrtnici, pa su traženi radnici

Oni koji odluče da se ne žele baviti poljoprivredom postaju obrtnici i kvalifikovani stolari, graditelji i proizvođači metalurgije. Njihovi proizvodi se pak često prodaju izvan amiške zajednice, a ljudi cijene kvalitet i perfekcionizam po kom su nadaleko poznati.

Imaju ‘zdrav’ pristup privatnom poslovanju i kao mali obrtnici uspješni su u 95 posto slučajeva

Wesner je napisao knjigu o amiškim malim obrtnicima i otkrio je da su itekako uspješni tokom prvih pet kritičnih godina poslovanja. Za poređenje, svega 50 posto drugih američkih poslova uspjeva ‘preživjeti’ to razdoblje.

Wesner smatra da je ključno kod Amiša koji posjeduju male obrte to što naglasak stavljaju na etiku i što su spremni da rade s prosječnim radnicima. A kad gradite takve pozitivne veze na poslu, on ima više šansi da bude profitabilan.

“Često vlasnici ne naređuju svima nego i sami rade, a to im stvara kredibilitet koji i sami cijene.”

Rijetko išta bacaju i podigli su reciklažu na novi nivo

Jednom kad odjeća postane nenosiva, oni će je razrezati na manje komade i koristiti kao krpe, kaže Craker i dodaje da će svakoj stvari pokušati pronaći novo mjesto prije nego je bace.

Kupuju veće količine, kada god to mogu

Budući da većina amiških porodica prehranjuje šestoro do osmoro djece, oni su savladali vještinu kupovine na veliko.

Iako kupovina velike količine hrane nije uvijek lako izvodiva ljudima koji žive u gradu u malom stanu, prosječna američka porodica mogla bi uštedjeti oko 25 dolara mjesečno kad bi kupovala u većim količinama prehrambene namirnice.

Nikad ne kupuju na malo i često nabavljaju polovne stvari

Budući da porodice imaju mnogo djece, uobičajeno je da kupuju u ‘second hand’ prodavnicama i na garažnim prodajama.

“Postoji nešto što ja zovem štedljivim obiljem, a što Amiši posjeduju”, kaže Craker. Oni često poklanjaju proizvode koje su sami izradili ili kupili u prodavnicama polovne robe, što postaje i sve rašireniji trend među drugima.

Oni koji imaju novaca vraćaju ga u zajednicu

Iako većina Amiša vođenje farme smatra najboljim poslom, ono nije jednostavno. Poljoprivreda je sve skuplja, a budući da porodica nakon nekog vremena podijeli zemlju među djecom, brzo se smanjuju obradive površine.

Neki Amiši okrenuli su se manjoj, intenzivnijoj poljoprivredi kako bi se riješili ovog problema, kaže Wesner. No mnoge zajednice Amiša imaju programe kreditiranja s malim kamatama kako bi pomogli mladima da kupe zemlji i započnu svoje poslove.

Hrane se kraljevski, a većinu namirnica sami uzgoje

Amiši cijene dobar obrok i sami sebe prozivaju gurmanima.

Mnogi, iako ne svi, koriste tradicionalne poljoprivredne metode, tj. imaju organsko voće i povrće, što se pokazalo još profitabilnijim otkad su svi poludjeli za zdravom, organskom hranom.

Oni ne traže socijalnu pomoć, ali su i izuzetak te joj ne moraju doprinositi

2006. godine službenici iz Ohija primijetili su da se u nekim državama u SAD-u gotovo uopšte ne koriste markice za hranu, da bi ubrzo otkrili kako je riječ o mjestima na kojima živi velik broj Amiša, koji ne koriste programe pod pokroviteljstvom vlade.

Odbijanje Amiša da pokupe ono što vlada dijeli besplatno, potpuno je suprotno od načela prema kojima živi većina Amerikanaca, koji ne mogu dočekati da se domognu besplatnih stvari. Iako su neki Amiši primali pomoć od države za nezaposlene u vrijeme nedavne recesije, brojne mnogočlane porodice koje žive ispod granice siromaštva ipak se ne okreću vladi za pomoć, nego preživljavaju kako znaju i umiju pouzdajući se samo u sebe, piše Business Insider.

Izvor: Express

Check Also

Telenor: Platite račun online i bez provizije

Telenor je svojim postpejd korisnicima omogućio da svoje račune plate online i bez provizije, putem …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *