Bankarskom ombudsmanu prošle godine se za pomoć i zaštitu obratilo ukupno 579 klijenata i žiranata, na osnovu čijih prigovora je procesuiran 81 zahtjev za zaštitu finansijskih prava, a okončana 73.
Prema podacima iz Izvještaja o radu bankarskog ombudsmana za prošlu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, od 81 procersuiranog prigovora, okončana su 73, dok je osam prenijeto u ovu godinu.
Od ukupnog broja procesuiranih prigovora u prošloj godini, na banke se odnosilo 76, a na mikrofinansijske institucije MFI šest. Najviše prigovora bilo je na Crnogorsku komercijalnu banku, njih 17. Slijede Prva banka sa 13 prigovora, Hypo Alpe Adria banka HAAB sa 12, NLB sa 11 i Erste sa osam.
Kada je riječ o MFI, najviše prigovora, oko 80 odsto, odnosi se na Monte Credit.
Broj klijenata i žiranata koji su prošle godine tražili zaštitu od bankarskog ombudsmana povećan je u odnosu na 2014. godinu 27 odsto na 579.
“To govori da je bilo više prijavljenih povreda finansijskih prava klijenata banaka i MFI, što je prvenstveno posljedica prigovora korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima CHF, kada je riječ o primjeni Zakona o konverziji zajmova u CHF u eure“, navodi se u Izvještaju.
Prema podacima iz Izvještaja, porastao je broj internih postupaka koji se vode kod banaka i MFI, ali je primjetno da banke prigovore klijenata i žiranata rješavaju ažurnije.
“U prošloj godini nije bilo prijava krivotvorenog žiranstva. Ta pojava je kod banaka i MFI znatno suzbijena ili eliminisana. Međutim, u toku su brojni postupci kod sudova iz perioda kreditne ekspanzije, kada je bilo krivotvorenja žiranstva“, navodi se u dokumentu.
Prigovori klijenata i žiranata, koji su prošle godine dostavljeni bankarskom ombudsmanu, odnosili su se na korištenje svih vrsta bankarskih proizvoda i usluga, najviše na kredite.
Građani su se uglavnom žalili na korišćenje bankarskih proizvoda i usluga – kredite, račune, kartice i depoziti. Najveći broj prigovora odnosio se na stambene, namjenske, nenamjenske i revolving kredite, dok su se kod računa primjedbe odnosile na visinu troškova otvaranja, održavanja i gašenja računa. Isti prigovori bili su i kada je riječ o karticama.
Izvještaj je pokazao da se bankarskom ombudsmanu prošle godine obratilo 90 klijenata korisnika kredita HAAB u vezi sa Zakonom o konverziji. Klijenti su se uglavnom žalili da banka ne poštuje Zakon u cjelosti, odnosno da ga tumači na način neprihvatljiv za veliki broj korisnika kredita, kao i da se ne poštuju predviđeni rokovi za izvršavanje obaveza.
Veliki broj preduzeća i preduzetnika takođe se prošle godine obratio bankarskom ombudsmanu zbog poteškoća i prigovora u radu sa bankama.
“Nemali broj preduzeća se, u periodu kreditne ekspanzije, kreditno zadužio kod banaka. Njihovo ekonomsko i finansijsko stanje se zbog globalne ekonomske i finansijske krize pogoršalo, tako da nijesu mogli vraćati kredite u ugovorenom roku“, navodi se u Izvještaju.
Brojna preduzeća su, kako se dodaje, postala nelikvidna i kasnila su sa vraćanjem kredita, zbog čega su se banke suočile sa problemom njihove naplativosti. Kao posljedica toga nastao je visok procenat nenaplativih kredita NPL kod banaka.
Preduzeća i privrednici su se u obraćanju bankarskom ombudsmanu žalili na nerazumijevanje banaka za položaj u kojem su se našli zbog posljedica krize, kao i neprihvatanje partnerskog odnosa za izlazak iz situacije u kojoj su se našli.
U Izvještaju se navodi da su u periodu kreditne ekspanzije, banke i MFI kao sredstvo obezbjeđenja kredita često koristile žirante, od kojih su kasnije, kada korisnici kredita nijesu mogli da ga vrate, naplaćivale zajam.
“Nemali broj građani našlo se u situaciji da mora da vraća kredit umjesto korisnika kredita. Oni se smatraju prevarenim, zbog čega su se žalili da su ušli u žiranstvo, a da nijesu znali da je to obligacioni odnos i da nijesu bili dovoljno informisani o zakonskoj obavezu koja proizilazi iz tog odnosa“, navodi se u Izvještaju.
