UniCredit analiza: Ekonomski rast proširiće se na sve zemlje Centralne i Istočne Evrope

Dodajte komentar

Uprkos nedavnim turbulentnim događanjima na globalnim finansijskim tržištima, Centralna i Istočna Evropa (CIE) imala je dobar početak 2016. godine, karakterisan ubrzanjem ekonomske aktivnosti i otpornošću finansijskih tržišta. S obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novi krug kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke (ECB) i suzdržani stav američke centralne banke (FED), ove godine rast bi se trebao proširiti na sve zemlje Centralne i Istočne Evrope, te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini.
Prema posljednjoj publikaciji CEE Quarterly koju objavljuje UniCreditov odsjek za ekonomska istraživanja – UniCredit Economics & FX/FI Research, rast BDP-a bit će najvećim dijelom podstaknut kontinuiranim oporavkom domaće potražnje. Međutim, tempo i održivost rasta razlikovaće se od zemlje do zemlje. U zemljama grupe CIE-EU1, realni BDP je prošle godine rastao najbrže od početka globalne finansijske krize, a čini se da je na dobrom putu da se takav rezultat ponovi i u 2016. godini.

Početkom ove godine na finansijskim tržištima zabilježena su značajna turbulentna zbivanja pod uticajem zabrinutosti u pogledu Kine, globalnih izgleda za rast i zdravlja Evropskog bankarskog sektora.

Iako se nije temeljila na opipljivim dokazima da nam prijeti recesija, ubrzana globalna rasprodaja hartija od vrijednosti imala je značajan učinak na tržišta u razvoju. U posljednje vrijeme tržišta su se smirila zahvaljujući dokazima o održanoj ekonomskoj snazi Evrope, Sjedinjenih država i Kine i novom krugu kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke, ali su globalni izgledi za tržišta u razvoju postali nesigurniji. U takvim okolnostima regija CIE-EU ističe se kao ostrvo  stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz. Rast se takođe učvrstio i u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji. U Hrvatskoj i Srbiji, rast je ograničen nedostatkom prostora za politike koji je uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i dugom. U Turskoj je rast podstaknut fiskalnom i monetarnom ekspanzijom. U Rusiji i Ukrajini recesija je popustila.

Za razliku od drugih zemalja regije, ekspanziju domaće potražnje u zemljama skupine CIE-EU nije pratila akumulacija makroekonomskih neravnoteža, što je vladama omogućilo provođenje politika koje podupiru rast bez ugrožavanja finansijske stabilnosti. Snažna ekspanzija domaće potražnje dala je važan ciklički podsticaj prihodima, a rast EU transfera omogućio je vladama da ojačaju javna ulaganja, a da pritom ne ugroze ciljane deficite˝, rekao je Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i Istočnu Evropu. ˝Solidne vanjske pozicije omogućile su zemljama grupe CIE-EU da se u punoj mjeri okoriste globalnim okruženjem izuzetno niskih kamata i obilne likvidnosti, pri čemu su njihove monetarne politike ostale podupiruće, s kamatnim stopama na rekordno niskim nivoima i stabilnim valutama.

U perspektivi, UniCreditovi analitičari dalje su optimistični u pogledu kratkoročne prognoze. Uprkos povećanoj volatilnosti tržišta na početku godine, drže se svoje prognoze rasta za eurozonu od 1,7 posto u 2016., što je iznad konsenzusa na tržištu. Nedavni rezultati objave indeksa menadžera nabavke i podaci koji se frekventnije objavljuju kao što su podaci o izvozu, narudžbama i industrijskoj proizvodnji potvrdili su da ekonomska aktivnost u eurozoni nastavlja napredovati snažnim korakom. Očekuju se bolji rezultati rasta u čitavoj regiji Centralne i Istočne Evrope, pri čemu će rezultati u 2016. vjerovatno biti nešto bolji nego u 2017. Ove godine očekuje se i veći uticaj politika koje podupiru rast, a sljedeće godine u mnogim zemljama do izražaja će doći opterećenja koja će zahtijevati fiskalno prilagođavanje i monetarno stezanje.

Ukupno gledano, rast bi trebao ostati najsnažniji i uravnoteženiji u zemljama grupe CIE-EU, no vjerovatno će se ubrzati i u Hrvatskoj i Srbiji. U kasnijem dijelu godine trebao bi ubrzati i rast u Turskoj nakon što splasnu političke napetosti i nakon što ekonomija filtrira učinke povećanja minimalne plate za 30 posto s početka godine. Rusija i Ukrajina će izaći iz recesije, no oporavak će ostati neujednačen i spor, otežan izostankom strukturnih reformi koje su potrebne kako bi se ojačao potencijalni rast. Oporavak cijena nafte poduprijeće rublju i ruske obveznice, a fiskalna politika postaće ključni izazov. Ukrajina će ostati u problemima, a dug i održivost bit će problematični dok god se ne ukloni politički model kojim dominiraju oligarsi.

Očekivani oporavak bankarskog kreditiranja takođe će značajno ojačati privatnu potrošnju, na koju će povoljno uticati bolja situacija na tržištu rada i snažniji rast plata. S obzirom na snažne kapitalne pozicije, obilje likvidnosti, vrlo niske kamate i znakove da se razduživanje koje je počelo s globalnom finansijskom krizom uglavnom potrošilo, očekujemo da će bankarsko kreditiranje odigrati veću ulogu u finansiranju ekonomije”, rekao je Lubomir Mitov.

Sljedeće godine vjerovatno će se nastaviti sličan obrazac rasta, no rast će možda biti nešto niži jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno uticati na konkurentnost u poređenju s trećim zemljama. S druge strane, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti, što će kompezovati većinu negativnog uticaja neto izvoza. Važna razlika u 2017. godini biće ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje CIE-EU na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočiće se s potrebom fiskalnog prilagođavanja  kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a.

Uprkos snažnoj domaćoj potražnji, cjenovni pritisci ove godine ostaće ograničeni, uglavnom uslijed nižih cijena nafte i hrane i uvezenog usporavanja inflacije iz eurozone. Očekuje se da će tačka infleksije za potrošačke cijene nastupiti u drugom tromjesečju 2016., nakon čega će se inflacija početi da se pomjera prema održivom trendu rasta. Takvo kretanje odražavaće ne samo izostanak povoljnih baznih učinaka, već i rastuću ˝temeljnu˝ (core) inflaciju do koje će doći usljed rasta proizvodnje iznad potencijalnog BDP-a kod većine zemalja CIE-EU.

Ipak, UniCreditovi analitičari očekuju da će se inflacija približiti ciljevima centralnih banaka tek kasno sljedeće godine, kad će na rasporedu opet biti rast kamata. U međuvremenu je vjerovatno da će centralne banke ostati ˝na čekanju˝ s takvom politikom. Skromno popuštanje monetarne politike (smanjenje kamatne stope) moglo bi se dogoditi jedino u Poljskoj.

Indikator

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *