Loša godina za banke: Cijene dionica padaju, kamate ostaju niske

Za cijene bankarskih dionica je 2016. loša jer mjere centralnih banaka, koje su godinama podizale cijenu imovina, loše utiču na finansijski sektor.

Uticaj podsticaja ekonomskog razvoja na banke će se vidjeti ove nedjelje, kada velike američke banke objavljuju svoje poslovne rezultate za prvo tromjesečje. Očekuje se pad prihoda od trgovanja, ali dugotrajniji problem će se vidjeti u neto kamatnim maržama, koje su glavna mjera profitabilnosti banaka, koja pada s niskim kamatama, piše Wall Street Journal.

Američko tržište se oporavilo od lošeg početka godine i sada posluje pozitivno. No, banka i druge finansijske institucije kaskaju za njime.
Ta razlika naglašava dilemu pred kojom su se našle centralne banke. Lakša dostupnost novcu je podstakla potražnju za rizičnijom imovinom, ali šteti dobiti finansijskih institucija, a taj je sektor ključan za zdravlje ekonomije.
Očekuje se da će dobit finansijskih kompanija iz indeksa S&P 500 u prvom ovogodišnjem tromjesečju pasti 8,5 posto na godišnjem nivou, prema podacima FactSeta. Analitičari su smanjili predviđanja za gotovo tri četvrtine kompanija u finansijskom sektoru, uključujući J.P. Morgan Chase & Co. i Bank of America Corp., koje će poslovne rezultate objaviti ove nedjelje.
Dionice banaka su pred izazovima. Niske kamate, a u nekim slučajevima negativne, globalno su naštetile dobiti banaka, dok je snažan pad cijena sirovina početkom godine povećao zabrinutost zbog izloženosti banaka sve većem broju kredita u energetskom i rudarskom sektoru. U Evropi je situaciju dodatno zakomplikovala zabrinutost zbog loših kredita, posebno u ekonomski nestabilnoj Južnoj Evropi.
Financijske kompanije su imale najlošije rezultate u indeksu S&P 500, s padom od 7,6 posto u 2016., dok je indeks porastao 0,2 posto. KBW Nasdaq, bankarski indeks velikih američkih komercijalnih banaka, ove je godine pao 15 posto.
Neke su banke prošle još i gore. Morgan Stanley je ove godine pao 25 posto i pritom izgubio trogodišnji rast cijena dionica. Bank of America je u sličnoj situaciji, s padom cijena dionica od 23 posto. Cijena Citigroupovih dionica je pala  22 posto.
Situacija je gora u Evropi i Japanu gdje neki ulagači kažu da su negativne kamatne stope kao porez na bake jer banke u biti plaćaju polaganje depozita u centralnim bankama.
Dok su gubici svjetskog MSCI indeksa bili manji od 2 posto ove godine, svjetski MSCI indeks banaka je pao 15 posto. Banke u japanskom Topixu su pale 34 posto. U Stoxx Europe 600 su cijene bankarskih dionica pale 25 posto. Dionice evropskih banaka sada trguju po cijenama iz  2012. godine.
Bankarske dionice je podstaklo prvo dizanje kamatnih stop američkog Federal Reservea u gotovo deset godina u decembru. No, ulagači su se primirili nakon što je Evropska centralna banka povećala negativne kamatne stope, a uvela ih je i Bank of Japan.
Bolji od očekivanih ekonomski podaci SAD-a su smanjili strahove od recesije, a Fed je snizio očekivanja o podizanju kamata.
Povećanje kamatnih stopa je dobro za banke jer povećava razliku između onoga što banke naplaćuju za kredite i koliko plaćaju za depozite, razlika koja se zove neto kamatna marža. Neto kamatne marže osiguranih američkih banaka pale su na 3,13 posto 31. decembra (s 3,69 posto krajem 2010.), prema podacima Federal Deposit Insurance Corpa.
Izvor: Banka

Check Also

Potpisan protokol o izmjeni Zakona o fiskalizaciji: Advokati na poslu od ponedjeljka

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović potpisao je protokol o saradnji za izmjenu Zakona o fiskalizacijisa …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *