Poslovne tehnologije, trendovi za 2016. godinu: Danas pretežno mobilno, sjutra virtuelno

Ovu godinu obilježiće prava navala za mobilnim korporativnim aplikacijama, što zahtijeva da one budu inteligentnije, „samosvjesnije“ i sigurnije, odnosno da same detektuju i odgovarajuće reaguju na potencijalne prijetnje. Uporedo, u poslovne tehnologije seli se nova informatička revolucija – virtuelna realnost, čiju primjenu već sada treba pomno pratiti, predviđaju stručnjaci u kompaniji Tošiba.

Ubrzani prodor prenosivih uređaja u svijet poslovnih tehnologija jedan je od najizraženijih informatičkih trendova, što će u 2016. godini neminovno dovesti do još većeg oslanjanja firmi na mobilne korporativne aplikacije. Istovremeno, velika rasprostranjenost usluga informatičkog oblaka, sve veća mobilnost i evidentan porast upotrebe mobilnih aplikacija u poslovne svrhe, uvrstiće bezbjednost aplikacija i informacija u sam vrh korporativnih prioriteta, predviđaju stručnjaci u kompaniji Tošiba (Toshiba).

Uz nesmanjen značaj sigurnosnih opcija ugrađenih u prenosivi hardver, očekuje se i prava navala tražnje za sve inteligentnijim sigurnosnim konceptima u mobilnim aplikacijama. To je oblast pod velikim uticajem dolazeće „Z generacije“, korisnika stasalih uz aplikacije na pametnim telefonima i tablet uređajima, koji će sličnu jednostavnost u korišćenju tehnologija očekivati i na poslu.

Sljedeći važan trend, koji već od ove godine treba pomno pratiti, jeste virtuelna realnost (VR), predviđaju u Tošibi. Iako još u povoju, procijenjena snaga i doseg ove tehnologije su značajni, bilo kao obrazovnog i alata za obuku, kao novog ambijenta za održavanja virtuelnih sastanaka ili za davanje novog zamaha u oblastima projektovanja i inženjeringa, istraživanja i razvoja.

Bezbjednost u krupnom planu
Imajući u vidu da hakerski napadi postaju sve kompleksniji i sofisticiraniji, programeri bi u svrhu bezbjednosti trebalo više da se fokusiraju na kreiranje aplikacija koje same mogu da detektuju i odgovarajuće reaguju na potencijalne pretnje, smatraju u Tošibi. Mnoge aplikacije za mobilno bankarstvo, na primjer, mogu već danas da otkriju da li je uređaj modifikovan da bi radio sa softverom koji proizvođač prethodno nije odobrio. Ove aplikacije otkrivaće ubrzo i potencijalne ranjivosti ukoliko lični podaci budu izloženi riziku i – neće se pokrenuti.

Uskoro će takve aplikacije biti unaprijeđene do nivoa koji će obezbijediti otkrivanje da li je neko drugi dodirnuo mobilni uređaj, ili identifikovanje daha i momentalno (automatsko) pokretanje sigurnosne zaštite, a moguće opcije su i upozoravanje banke i vlasnika bankovnog računa, ili zatvaranje aplikacije kao mera predostrožnosti.

S druge strane, uporedo sa nastojanjima kompanija da njihova „cloud-rješenja“ budu bezbjedna i „udomljena“ kod pravih dobavljača, proizvođači i preduzeća trebalo bi da adekvatno vrednuju značaj samog hardvera, odnosno ulogu koju prenosivi laptop ili tablet uređaji igraju u sveukupnoj bezbjednosti sistema.

Uređaji namjenski osmišljeni za poslovnu primjenu, primjera radi Toshiba Satellite Pro A50-C, projektovani su sa bezbjednošću u prvom planu, sa ugrađenim barijerama koje omogućavaju zaštitu podataka čak i kada se laptop zaboravi u vozu, ili je ukraden. Sa postepenim prelaskom na mobilna radna mjesta, fokus i u ovoj godini će biti na razvoju alata koji omogućavaju upravljanje mobilnim uređajima i aplikacijama na brojnim operativnim sistemima, uz viši stepen bezbjednosti.

Ekspanzija korporativnih aplikacija
Kako trendovi mobilnog i fleksibilnog rada postaju sve izraženiji, poslovne potrebe za korporativnim aplikacijama postepeno premašuju ponudu. Štaviše, sudeći po analizama istraživačke kuće Gartner, očekuje se da do kraja 2017. godine tržišna potražnja za uslugama razvoja mobilnih aplikacija raste najmanje pet puta brže nego kapaciteti internih IT inženjera da ih isporuče.

Razlog za ovakav trend je u prednostima mobilnih aplikacija, koje omogućavaju postizanje daleko veće efikasnosti uz jednostavnu upotrebu. Primjera radi, pravdanje troškova sada može da se obavi samo duplim „tap“-om u nekoj aplikaciji, umjesto za nekoliko minuta na nekoj složenoj veb-lokaciji. To, međutim, zahtijeva aplikacije koje su inteligentnije, „samosvjesnije“ i sigurnije, ističu u Tošibi. Slično kao i sa mobilnim sajtovima, ukoliko se aplikacija otvori u određenom okruženju, potrebno je da se i njen korisnički interfejs, odziv i brzina učitavanja optimizuju za ekran tog uređaja.

Jačanje tržišta „nosećih gedžeta“ (vearables) takođe će dovesti do još većeg oslanjanja na korporativne aplikacije. Uticaj „Z generacije“ na tehnike rada, a posljedično i na tehnologije za poslovnu primjenu, nastaviće da raste. Nove generacije bez problema mogu da rade na svim uređajima – od stonih računara do pametnih satova. Iako je malo vjerovatno da će se tradicionalna postavka kancelarija suštinski promijeniti, predviđa se da će „generacija Z“ diktirati trendove rada u mobilnoj sferi.

Tako, uskoro možemo očekivati da zaposleni diskretno provjeravaju svoju elektronsku poštu tokom sastanka, kada ih na to upozori njihov pametni sat, a u budućnosti su vjerovatni i scenariji u kojima će važni podaci moći da se prenose saradnicima na staklima pametnih naočara. Stoga, uporedo s revolucijom nosivih uređaja, podrška njihovoj integraciji i bezbjednom korišćenju u profesionalnom okruženju – bilo da je riječ o hardveru ili o aplikacijama, predstavljaće jedan od naročito važnih ciljeva informatičkih kompanija, smatraju u Tošibi.

Virtuelna realnost
Inovacije u oblasti prenosivih uređaja, osim korporativnog poslovnog okruženja, mogu biti posebno korisne u još nekim djelatnostima zbog prirode njihovog posla, među kojima će, već u ovoj godini, prednjačiti zdravstvena zaštita. Lekari, na primjer, preko nosivih uređaja koji detektuju i šalju podatke o vitalnim parametrima zdravlja, mogu da prate zdravlje trudnice u realnom vremenu tokom cijelog dana, bez potrebe da ona dolazi u ordinaciju, kao i još mnogo toga.

Zdravstvo je i jedna od oblasti u kojoj će naročito doći do izražaja potencijal virtuelne realnosti kao novog alata u obrazovanju stručnjaka. Mada je riječ o tehnologiji koja je još u povoju, očekuje se njena značajnija primjena već od ove godine. Virtuelna realnost će biti sve izraženiji trend u budućnosti, bilo da je riječ o organizovanju poslovnih sastanaka „na daljinu“ u različitim ambijentima, ili višestrukih primjena kod projektovanja i inženjeringa, kao što je, primjera radi, istraživanje i razvoj u automobilskoj industriji.

Darko Bogojević, BIF.rs

 

Check Also

Broj putnika na evropskim aerodromima udvostručen u 2022.

Putnički saobraćaj na evropskim aerodromima je konačno počeo da se oporavlja od krize izazvane kovidom-19, …

Leave a Reply

Your email address will not be published.