Raiffeisen banka ostvarila 379 miliona eura konsolidovane dobiti u 2015

Dodajte komentar

Raiffeisen Bank International AG (RBI) je u 2015. godini ostvario pozitivnu dobit prije oporezivanja u visini 711 miliona eura, nakon što je zbog niza jednokratnih učinaka finansijsku godinu 2014. prvi puta završio s negativnim konsolidovanim rezultatom.

Dobit nakon oporezivanja za 2015. godinu iznosi 435 miliona eura, dok je konsolidovana dobit u visini 379 miliona eura. Uz 292,98 miliona dionica na dan 31. decembar 2015. godine (prethodne godine: 292,98 miliona), zarada po dionici iznosi 1,30 eura.

Za RBI-ja je godina s puno posla, ali i sasvim pristojna godina. Ponovno smo ostvarili dobit i dobro smo napredovali u sprovođenju programa transformacije. Uspjeli smo značajno da ojačamo koeficijente adekvatnosti kapitala te poboljšamo profil rizika Banke“, izjavio je Karl Sevelda, predsjednik Uprave RBI-ja.

RBI je 2015. godine prošao rutinski pregled austrijskog Odbora za sprovođenje finansijskog izvještavanja. Pregled je obuhvatio konsolidovane finansijske izvještaje RBI-ja za 2014. godinu i njegov izvještaj za prvo polugodište 2015. godine. Realokacija troškova u iznosu 124 miliona eura dovela je do ispravka konsolidovanog gubitka za 2014. godinu na iznos od 617 miliona eura, stoga se ti troškovi ne prikazuju u konsolidovanim finansijskim izvještajima  za 2015. godinu.

Ukupan iznos od 124 miliona eura sastoji se od dva činioca: umanjenje vrijednosti goodwilla u visini 93 miliona eura u vezi s Raiffeisenbank Polbankom te 34 miliona eura troškova neto rezervacija za potencijalne gubitke, koji je rezultirao odgođenim poreznim prihodom od 3 miliona eura. Učinak ponovnog iskaza na regulatorne koeficijente kapitala je zanemariv.

Prihod od poslovanja smanjio se za 8 posto ili 421 milion eura na godišnjem nivou te iznosi 4.929 miliona eura. To se uglavnom može pripisati znatnim devalvacijama valuta.

U 2015. godini neto prihod od kamata smanjen je za 12 posto ili 462 miliona eura na 3.327 miliona eura. Osim valutnog učinka, na neto kamatnu maržu (izračunanu na temelju kamatonosne imovine), koja se smanjila za 23 bazna boda na 3,00 posto, negativan učinak imali su i smanjene nivoa tržišnih kamatnih stopa u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi, kao i neispunjavanje kreditnih obveza iz prethodne godine u Aziji.

Seebiz

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *