Evropska centralna banka povećala zaradu u 2015. godini

Dodajte komentar

Evropska centralna banka saopštila je da joj je neto dobit porasla u 2015. godini, zbog prihoda od prodaje hartija od vrijednosti i njene sposobnosti da povrati operativne troškove vezane za njenu ulogu kao bankarskog supervizora.

ECB je saopštila da je u 2015. neto dobit iznosila 1,082 milijardi eura (1,2 milijarde dolara) u odnosu na 989 miliona eura godnu ranije. Veća realizirana dobit od prodaje vrijednosnih papira u 2015. godini doprinijela je ovom povećanju“, navodi se u saopštenju.

Osim toga, u 2014. godini ECB je vratila troškove nastale u vezi sa njenim nadzornim zadacima u novembru i decembru, dok je u 2015. godini vratila troškove za cijelu godinu

Centralna banka ostvaruje prihode od investicija svojih deviznih rezervi, vlastitog portfolija, prihoda od kamata na svoj udio u ukupnim novčanicama eura u opticaju, te prihoda od kamata po osnovu ulaganja u obveznice.
Sveukupno, neto prihod od kamata pao je na 1,475 milijardi eura u 2015. sa 1,536 milijardi eura u 2014. godini, saopćila je ECB.

Značajan dio prihoda od kamata se sastoji od zarade od njenog SMP programa – kontroverznog plana otkupa obveznica zemalja koje se nalaze u teškoćama.  Ali, neto prihod od kamata iz SMP programa je pao na 609 miliona eura u 2015 sa 728 miliona eura prethodne godine.

Prihodi od kamata na novčanice pali su na 42 millon eura prošle godine sa 126 miliona eura u 2014. godini.
Ostvareni dobici od finansijskog poslovanja skočili su na 214 miliona eura u 2015. sa 57 miliona eura u 2014. godini.

Troškovi osoblja porasli su na 441 miliona eura sa prethodnih 301 mil € budući da je broj zaposlenih povećan zbog ECB-ovih nadzornih zadataka.

Kao što je poznato, ECB je preuzela ulogu jedinstvenog bankarskog supervizora eurozone u novembru 2014. godine.

Ostali administrativni troškovi – uključujući i najam, profesionalne naknade i druge robe i usluge – povećani su na 423 miliona eura sa 376 miliona eura.

ECB je saopćio da će cjelokupnu neto dobit od 1,082 milijardi eura distribuirati nacionalnim centralnim bankama u eurozoni.

Indikator.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *