Ustavni sud donio je odluku kojom se utvrđuje da Odluka o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, koju je donijela skupština 26. jula 2012. godine, a kojom je zemljište Solane određeno kao zaštićeno područje, umjssto građevinskog zemljišta, nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
Skupštinska odluka, kako navodi Ustavni sud u obrazloženju, prestaje da važi danom objavljivanja odluke suda u Službenom listu. Tako je odlučila predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić i sudije: Milorad Gogić, Dragoljub Drašković, Mevlida Muratović, Hamdija Šarkinović, Budimir Šćepanović i Miodrag Iličković, na sjednici od 18. novembra prošle godine.
– Donossći osporenu odluku o izmjeni i donuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. na način i u okviru kojeg se nije poštovao Ustavom i zakoiom propisani postupak za njegovo donošenje i iz kojeg su isključeni nadležni organi u postupku njenog donošenja, Skupština je, po ocjeni Ustavnog suda prekoračila svoja ovlašćenja. Pa taj način, povrijeđeno je načelo saglasnosti pravnih propisa (legaliteta), iz odredbe člana 145 Ustava, a time i načelo vladavine prava, kao najviša vrijednost ustavnog poretka. Ustavni sud je stoga utvrdio da osporena Odluka nije u saglasnosti sa Usgavom i zakonom, navedeno je u obrazloženju odluke u koju je „Dan” imao uvid.
Postupak ocjene ustavnosti pokrenut je rješenjem Ustavnog suda od 24. jula prošle godine, a predlog za ocjenu ustavnosti podnio js advokat Milan Vujošsvić u ime Eurofonda, u kojem biznismen Veselin Barović ima 2,6 odsto vlasništva, prema podacima Centralne depozitarne agencije. Eurofond je inicirao ocjenu ustavnosti, kao zainteresovano lice, odnosno većinski vlasnik kompltnog zemljišta u zahvatu Solane, kako je navedeno u predlogu za ocjenu ustavnosti, koji je „Dan” ranije objavio, a koji je podnijet 17. avgusta 2012, osam dana nakon što je odluka parlamenta objavljena u Službenom listu.
Poslanik Dritan Abazović (URA) upozorio je u decembru prošle godine da Prva banka, u kojoj je najveći akcionar premijerov brat Aco Đukanović ima 70 odsto zaloga nad zemljištem Solane na osnovu sumnjivih kredita, a oko 30 odsto Crnogorska komercijalna banka. Po riječima Abazovića, u ugovorima o kreditima to zemljište je procijenjeno na 33 miliona, a imovina je založena za kredite od ukupno pet miliona eura, od čega su kod Prve banke podignuta četiri zajma od ukupio 4,6 miliona, a kod CKB-ajedan od 400 hiljada.
Ustavni sud u obrazloženju odluke navodi da Skupština, u ostavljenom roku nije dostavila odgovor na navode iz rješenja o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti, a utvrđeno je i da parlament, saglasno zakonu, nije donio odluku o pristupanju izradi izmjene i dopune prostornog plana, odnosno da taj akt, nije objavljen u Službenom listu 2008, 2009, 2010. i 2011. godine. Takođe, Vlada je, kako je navedeno, skupštini, na njen zahtjev, dostavila negativno mišljenje 1. marta 2012. o tom aktu, jer nije pripremljen u skladu sa Zakonom o uređenju prostora. Ustavni sud je utvrdio da osporena odluka nije donijeta u postupku propisanim zakonom o uređenju prostora, po kom je postupak donošenja, odnosno izmjsna planskog dokumenta uređen i koji u donošenju nlanskih dokumenata obezbjeđuje učešće Vlade, organa uprave, lokalne samouprave, pravnih lica, drugih subjekata i građana. Osporena odluka je, po nalazu suda, donijeta bez prethodne odluke skupštine o izradi tog planskog dokumenta, a njenom donošenju nije prethodilo utvrđivanje nacrta tog planskog dokumenta, a nije sprovedena ni javna rasprava o tom aktu. Takođe, navode i da predlog odluke skupštini nije podnijela Vlada u smislu odredbe člana 100 Ustava, kao ovlašćeni podnosilac predloga, već poslanici, čime su, po ocjeni Ustavog suda, povrijeđene zakonske odredbe. Konstatovano je i da js isključivanjem Vlade iz postupka donošenja izmjena, skupština povrijedila i ustavno načelo o podjsli vlasti iz odredaba člana 11 Ustava na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Konstatovano je i da Vlada predlaže prostorni plan, a skupština ga donosi.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac istakao je da je odluka Ustavnog suda bila očekivana, ali da ns stavlja tačku na priču o zaštiti Solane. On je kazao da se od vremena kada je Eurofond podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Prostornog plana u dijelu koji se odnosi na stavljanje područja Solane pod posebni režim zaštite, odnosno njeno izopštavanje iz oblasti koje je potencijalno bilo moguće betonirati, mnogo prilika promijenilo.
– Eurofond, odnosno ko god da se krije iza kastodi računa, neće se mnogo okoristiti od ovakve odluke jer zemljište na koje su se odnosile poništenje izmjene Prostornog plana nikada nije ni pripadalo preduzeću Solana „Bajo Sekulić”, već je nad njime imalo samo i isključivo pravo korišćenja. To što je Eurofond godinama pokušavao da proda nešto što nije njegovo vlasništvo je ravno kriminalu i u tom smislu je odavno trebalo da bude predmet pažnje nadležnog tužioca. Zemljište na Solani pripada samo i isključivo državi Crnoj Gori i u tom smislu, samo država može dalje da odlučuje šta će biti sa Solanom, kazao je Milovac „Danu”.
Neminovan sudski epilog
Milovac je naglasio da je pitanje Solane i dalje neriješeno, iako postoji načelno raspoloženje da ulcinjska solila budu trajno zaštićena.
– Iako se prelazno rješenje našlo davanjem na upravljanje JP Nacionalni parkovi, nakon pritisaka njemačke ambasade u Podgorici i lokalnih NVO, konačan status ovog vrijednog staništa ptica će zavisiti od političke volje unutar resornog Ministarstva održivog razvoja i turizma. Svakako, sama privatizacija kompanije i način na koji je Eurofond upravljao Solanom moraju imati i sudski epilog u kojemu će se konačno tačno utvrditi odgovornost i kazniti svi oni koji su Solanu doveli u današnje stanje – zaključio je Milovac.
Nema prodaje dok se ne riješe imovinski odnosi
Izmjenu plana, kojim se Solani vraća zaštićeni sgatus i namjena prerade soli, pripremio je MANS, a predlog je potpisala grupa poslanika. Zemljište Solane je izmjenama prostornog plana 2008. postalo građevinsko, sa mogućnošću izgradnje turističkog naselja na parcelI od 15 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže, koje je stečajna uprava prodavala za 149 miliona.
Stečajni upravnik Solane Ognjen Jovović najavio je početkom prošlog mjeseca da neće oglašavati prodaju imvine, dok se ne riješe imovinski odnosi između države i tog preduzeća.
Privredni sud je u februaru prošle godine donio rješenje kojim se obustavlja postupak u kom je većinski vlasnik Solane tražio da mu se prizna pravo svojine, umjesto prava korišćenja u obimu 1/1 nad kompletnim zemljištem Solane, ili da mu država nadoknadi 200 miliona. Postupak je obustavljen do izjašnjenja Savjeta za privatizaciju, koji je u septembru prošle godine, kako je nedavno objavio Eurofond, dao mišljenje da je privatizacija Solane sprovedena u skladu sa zakonom, kroz postupak masovne vaučerske privatizacije i kasnije, prodajom ostatka kapitala državnih fondova na berzi, te da, na osnovu toga država može jedino kupovinom akcija da stekne, odnosno da povrati vlasništvo u Solani.
