Austrijska država inkasira ogromne svote novca na naftnim derivatima, iako su proteklih nedjelja cijene dizela i supera na najnižim nivoima u proteklih par godina.
U vrijeme kada litar banzina “super” u proseku staje svega 1,051 euro, država uzima 65,7 centi na osnovu raznih poreza. To je udio poreza u visini od 62,5 odsto. Što je niža cijena goriva, to je veći teret poreza jer je, na primjer, porez na naftne derivate fiksni i ne zavisi od cijene, ukazuje auto-moto klub OeAMTC.
U poređenju sa prošlom godinom, dizel jeftiniji za 13,7 odsto, a “super” za 10,9 procenata.
Ako bi “super” bio čak i besplatan, potrošač bi morao da plati 48,2 centi po litru, a kod dizela 39,7 centi, uz to i PDV.
Udio poreza na litru “supera” je 62,5 odsto, to jest 48,2 centi porez na naftne derivate po litru i 17,5 centi PDV.
Kada je riječ o dizelu, udio poreza iznosi 59 odsto, odnosno 39,7 centi za porez na naftne derivate i 16,6 centi za PDV.
Ti porezi čine svoje da cijena naftnih derivata na pumpama ne pada koliko i na svjetskim tržištima.
Već više nedjelja cijena litre dizela na pumpama širom Austrije je ispod jednog eura, a i “super” se približava istoj cijeni od jednog eura.
Inače, niske cijene naftnih derivata uticali su na to da je prosječna stopa inflacije prošle godine iznosila svega 0,9 odsto.
Ako se uzme u obzir opšta potrošačka korpa, stopa poskupljenja je prošle godine iznosila 1,5 odsto.
B92
