Rusija čeka najdužu recesiju od kraja SSSR-a

Ruska proživljava najteže trenutke u posljednjih šest godina. Najnoviji podaci pokazuju da je BDP prošle godine pao 3,7 posto, a snažna zavisnost od naftnih prihoda sada se pokazuje kao fatalna. Kada je predsjednik Vladimir Putin osvojio svoj prvi predsjednički mandat sada već daleke 2000. godine, barelom nafte trgovalo se po 28 dolara. Nakon što su pet godina bile iznad 100 dolara, cijene nafte opet su se vratile na nivoe od prije 16 godina. 

Neuspješni Putinov apel
Za rusku ekonomiju taj je podatak izvorište svih problema – od BDP-a, preko deficita proračuna do kursa rublje i stope inflacije. Prije 15 godina trećina proračunskih prihoda dolazila je od nafte i gasa. Iako je Putin već tada pozvao naciju na veću diverzifikaciju ekonomije, sve je ostalo samo na apelu. Trenutno se čak 44 posto proračuna namiruje od nafte i gasa. To znači da je Rusija – najveći svjetski izvoznik energenata – još ranjivija na cijenu nafte, pa ne treba čuditi što je lanjski pad BDP-a najoštriji od 2009. godine. S minusom od 3,7 posto Rusija je tako ušla u neslavni klub 10 država s najvećim padom BDP-a. Ekonomski analitičari predviđaju Rusiji u 2016. još jednu recesijsku godinu, iako uz mnogo blaži pad od 0,5 posto.

Dvije uzastopne recesijske godine bile bi tako najduže razdoblje bez rasta još od raspada Sovjetskog Saveza ranih 90-ih. “Ruska ekonomija i dalje je vrlo slaba“, kaže za Telegraph William Jackson, analitičar Capital Economicsa. “Makroekonomski podaci su mnogo slabiji od očekivanja“, dodaje Jackson.

A ti podaci izgledaju od lošeg prema gorem.

Investicije su u decembru na godišnjem nivou srezane za gotovo devet posto nakon što su u novembru pale malo manje od pet posto. Maloprodaja je u prazničnom decembru potonula 15,3 posto, a u novembru preko 13 posto. Pad lične potrošnje posebno je značajan jer se radi o jednom od glavnih pokretača ekonomije, a averzija potrošača prema trošenju direktno je povezano s drugim velikim ruskim problemom – slabljenju rublje. Padom cijena nafte slabila je i rublja. Prošle nedjelje ruska valuta dotakla je istorijski najniži nivo prema američkom dolaru od 85 rubalja, a juče je jedan dolar vrijedio malo manje od 83 rubalja.

Prema podacima Bloomberga, rublja je već tri mjeseca, nakon argentinskog pesosa, valuta s najvećim padom na svijetu. Sve veće slabljenje valute znači da potrošači trebaju sve više novca kako bi održali nivo lične potrošnje, a pad valute donio je ubrzavanje inflacije. Nakon što je u martu dosegla 13-godišnji maksimum od gotovo 17 posto, inflacija je u decembru nešto oslabila na 12,9 posto. No, to je i dalje tri puta više od cilja centralne banke. Međutim, slabljenju rublje svoj su dio dale i geopolitičke tenzije nastale nakon ruskog pripajanja Krima u martu 2014. i posljedičnih sankcija SAD-a i Evropske unije. Ekonomski problemi doveli su širenja proračunskog manjka.

Preoptimistični proračun

Rusija je prošle godine bilježila 2,6 posto deficita što je najviše u posljednjih pet godina.

Ministar finansija Anton Siluanov upozorio je kako postoji opasnost da se manjak dodatno produbi i iznad predviđenih tri posto BDP-a nakon pada cijene nafte ispod 30 dolara. Naime, ruski budžet za 2016. godinu rađen je na projekcijama da će se barelom nafte trgovati po 50 dolara. Trenutne cijene nagnale su i samog Putina na priznanje da je proračun rađen na preoptimističnim temeljima.

Ministar Siluanov se pribojava da bi manjak u budžetu mogao dostići čak šest posto vrijednosti ekonomije, pa je stoga predložio mjere štednje od vrtoglavih 1,5 biliona rubalja, odnosno gotovo 19 milijardi dolara. Uprkos  svemu, predsjednik Putin u ponedjeljak je izjavio kako je “umjereno optimističan” što se tiče ekonomije u ovoj godini, a očekuje i da će budžetski manjak biti niži od očekivanja.

Poslovni dnevnik

Check Also

Ziraat bank Montenegro zapošljava: Glavni službenik za informacionu bezbjednost

Ziraat bank Montenegro AD raspisuje oglas za izbor:   Glavni službenik za informacionu bezbjednost – 1 …

Leave a Reply

Your email address will not be published.