Većina država Centralne i istočne Evrope imala je u 2015. ekonomski rast

Dodajte komentar

Većina privreda zemalja regiona Centralne i istočne Evrope (CIE) zabilježila je snažan ekonomski rast u 2015. godini, a ukupna profitabilnost bankarskog sektora stabilizovala se na novom post-kriznom nivou, koji je još dva puta veći nego nivo Zapadne Evrope, zaključci su Bankarske studije za region CIE, koju je sprovela Direkcija za strateške analize za region CIE u okviru UniCredita, a koja pokriva 13 različitih zemalja.

Iako su razlike između pojedinih zemalja i dalje prisutne, u bankarskim sektorima u regionu CIE zabilježeni su pozitivni trendovi. U nekim zemljama došlo je do rasta kreditiranja, a bankarski sektori su uglavnom ostali profitabilni. U regionu CIE sve je snažniji održiviji model finansiranja u kojem lokalni depoziti postaju sve važniji izvor finansiranja“, izjavio je Karlo Vivaldi, direktor Sektora za poslovanje u regionu CIE u UniCreditu. „Ipak, banke moraju da posvete veliku pažnju okruženju koje karakterišu niske kamatne stope, regulatorni pritisci, ali i kretanja na tržištima u razvoju, geopolitičke napetosti i posljedice migracija.“

Većina zemalja regiona CIE zabilježila je u 2015. godini dinamičnije stope rasta nego prethodnih godina sa rastom BDP-a od 0,6% u Srbiji do 4,3% u Republici Češkoj. Jedini izuzeci su Rusija, koja se suočila sa snažnim padom cijena nafte i sankcijama Evropske unije i SAD-a, zatim Ukrajina, koja se suočila sa gubitkom velikih proizvodnih kapaciteta u istočnom dijelu zemlje. Osim toga, nove članice Evropske unije iz Centralne Evrope (EU-CIE 1)) pokazale su se otpornijim na promjene u raspoloženju investitora prema tržištima u razvoju u drugoj polovini 2015. Tako su zemlje EU-CIE iskoristile viškove na tekućim računima platnih bilansa ili niže deficite zahvaljujući snažnom izvozu u eurozonu, niskim cijenama robe i viškovima na kapitalnom računu koji su najviše posljedica priliva sredstava iz fondova EU. Ekspanzivnija monetarna politika i snažnija domaća potražnja dale su dodatan podsticaj.

Kreditiranje banaka popravilo se u nekim zemljama, posebno u Centralnoj Evropi“, rekao je Mauro Đorđo Marano, zamjenik direktora Direkcije za strateške analize za region CIE u okviru UniCredita. „U nekim zemljama dinamika rasta bila je slabija, a u drugim su na nju uticali i jednokratni faktori. Kada su stambeni krediti u pitanju, lokalne valute dobijaju na važnosti u poređenju sa kreditima u stranoj valuti, što znači da su nekadašnje slabosti sve manje. Većina lokalnih bankarskih sektora održala je profitabilnost tokom proteklih godina, a prosječni racio kredita i depozita znatno se popravio sa 122% u 2008. godini na 101% u 2015.

Analitičari UniCredita očekuju da će privredni oporavak u budućnosti imati pozitivan uticaj na kreditiranje, posebno u zemljama koje su do sada u tom pogledu zaostajale. Pored toga, pozitivan rast BDP-a u kombinaciji sa manje opterećujućim monetarnim politikama i aktivnostima čišćenja bilansa u zemljama poput Rumunije, Slovenije i Mađarske trebalo bi da smanje pritisak nenaplativih kredita. Očekuje se da će profitabilnost ostati iznad nivoa Zapadne Evrope.

Uprkos određenim izazovima, UniCredit ostaje dugoročni, strateški investitor u regionu CIE, i želi da nastavi da razvija poslovanje u regionu, kako sa korporativnim klijentima, tako i sa fizičkim licima. Ova bankarska grupacija je u 2015. godini akvizirala preko 1,2 miliona novih klijenata u svim zemljama regiona CIE u kojima je prisutna, a planira da svoju bazu klijenata povećava za dodatni milion svake godine do 2018. U skladu sa svojim Strateškim planom, UniCredit će uložiti 1,2 milijarde eura u digitalizaciju sa ciljem da uskladi poslovanje sa novim trendovima ponašanja klijenata, kao i smanjenja troškova. Predviđa se da će broj korisnika internet bankarstva porasti sa trenutnih pet miliona na deset miliona, a da će broj korisnika mobilnog bankarstva porasti sa trenutnih jedan milion na sedam miliona u naredne tri godine. Očekuje se da će volumen plasiranih kredita porasti za 20 milijardi eura na 106 milijardi eura u 2018. godini.

Izvor: Bif

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *