Kakva je budućnost kartičnih plaćanja?

Izuzimajući gotovinu, kartice su najkorišteniji instrument plaćanja u Evropi. Što se tiče elektronskih instrumenata plaćanja u cjelini, plaćanja karticom imaju snažan i stabilan rast, sa brojem transakcija kartica u Evropskoj uniji koji se gotovo učetverostručio u posljednjih 15 godina. U Francuskoj korištenje kartica je znatno iznad prosjeka EU. Područja sa još jačom upotrebom kartica (i, shodno tome, nižim udjelom gotovinskih isplata) su u nordijskim zemljama, Holandiji i Velikoj Britaniji. U tim zemljama, prednost za kartice u odnosu na gotovinu je često vrlo vidljiva u trgovinama, sa trgovcima koji često aktivno ohrabruju korištenje kartica pomoću znakova ili druge komunikacije.

Dok su kartice dominantni elektronski instrument plaćanja, treba napomenuti da su kartice – kao i gotovina – prvobitno kreirane za face-to-face situacije plaćanja. S obzirom na snažan rast e-trgovine, nužnost pronalaženja odgovarajućih i inovativnih rješenja za nove situacije plaćanja, odnosno Internet ili mobilno plaćanje, postala je evidentna. Prevare u vezi sa kupovinom preko interneta, koje uključuju “card-not-present” (CNP) transakcije, bio je izvor zabrinutosti i trebaju biti rješavane odgovarajućim sigurnosnim mjerama – o čemu ću detaljnije govoriti kasnije. U principu, inovativna rešenja za plaćanja, bez obzira na to da li su zasnovana na karticama ili drugim instrumentima plaćanja, neće imati uticaja na ponašanja kod plaćanja i korištenje kartica i drugih tradicionalnih instrumenata plaćanja u godinama koje dolaze.

Ipak, nema sumnje da su platne kartica tu da ostanu. Ja i dalje vidim veliki potencijal za rast za kartično poslovanje, posebno u onim zemljama u srednjoj i jugoistočnoj Evropi, gdje se ljudi u velikoj mjeri oslanjaju na gotovinu. Ipak, čak i “kartično-misleće” zemlje kao što je Francuska mogu ostvariti dalje povećanje efikasnosti u području maloprodajnih plaćanja povećavajući broj kartičnih plaćanja.
Migracija na Single Euro Payments Area (SEPA) za kreditne transfere i direktna zaduženja bio je veliki korak u procesu integracije evropskih maloprodajnih plaćanja. SEPA za kartice je sljedeći logičan korak u tom procesu. Do današnjeg dana, potrošači i trgovci, ali i banke i drugi pružatelji platnih usluga, i dalje nailaze na prepreke ili iskušavaju geografske razlike prilikom prihvatanja kartičnih plaćanja. Mi nismo još došli do SEPA-e za kartice, odnosno usklađenog, konkurentnog i inovativnog evropskog područja kartičnih plaćanja.

Želio bih da naglasim tri područja koja su ključna za realizaciju SEPA-e za kartice: standardizacija, interoperabilnost i sigurnost. Kao drugo, ja bih da dodirnem u pitanje inovacija i kako će one uticati na kartice.

SEPA za kartice: standardizacija, interoperabilnost i sigurnost

U 2015. Odbor za euro maloprodajna plaćanja (ERPB) je preuzeo inicijative na tržištu koje razvijaju tehničke standarde za plaćanje karticama u EU, temeljeći svoje zaključke na detaljnom izvještaju Cards Stakeholders Group. Kao rezultat toga, ERPB je izdao neke preporuke o sprovođenju zahtjeva razvijenih u SEPA volumenu kartične standardizacije (SCS Volume) u pogledu različitih domena (terminal-sticalac, kartica-terminal, sigurnost terminala). Napredak u ovih preporukama će se i dalje pratiti.

Interoperabilnost donosi tehničke kompatibilnosti kartica i kartičnih terminala (jedna od oblasti za koju je ERPB izdao preporuke) i procesiranje kartica. S obzirom na postojanje više kartičnih šema, više banaka i više procesora u Evropi, Eurosistem je u više navrata pozvao za razvoj okvira za procesiranje kartičnih plaćanja, kao i okvir za interoperabilnost za SEPA usklađeno procesiranje kartičnih transakcija. Tehnička interoperabilnost kartičnih procesora i kartičnih shema – zasnovana na evropskim standardima – ključno je pitanje kada je riječ o realizaciji SEPA-e za kartice. A tehnička interoperabilnost zahtijeva se u Uredbi EU-a o međunaknadi za platni promet zasnovan na karticama (IFR), koji će se primjenjivati ​od juna 2016. godine. Šema i procesori koji žele da prežive u SEPA-i za kartice će morati postati “panevropski” kretanjem prema interoperabilnosti zasnovanoj na evropskim standardima.

Što se tiče trećeg kritičnog područja, sigurnosti i borbe protiv prevara koje se odnose na plaćanja karticama u zemljama SEPA, ono je visoko na dnevnom redu Eurosistema. Rad francuske Observatoire de la sécurité des Cartes de Paiement (Opservatorija za siguranost kartičnih plaćanja) bio je presedan u tom području. Osim toga, od 2012. godine ECB je objavio nalaze Eurosistema o kartičnim prevarama u godišnjem izvještaju.

Ono što smo uočili je da se dvije trećine svih prevarnih gubitaka na karticama u zemljama SEPA odnose na CNP transakcije. Ove prevare uključuju plaćanja karticama za kupovine putem interneta, telefonske mreže ili e-maila. Stoga je usvajanje odgovarajućih mjera ublažavanja, kao što je implementacija jake autentifikacije kupaca, neophodno da se izbjegne dalji rast CNP prevara u jedinstvenom plaćanju u eurozoni. Smjernice o sigurnosti internetskih plaćanja koje je Evropska bankarska agencija (EBA) objavila u decembru 2014. godine uvode minimalni skup zahtjeva sigurnosti koje će provoditi pružaoci usluga platnog prometa. Ove smjernice su u skladu sa preporukama koje izdaje Evropski forum o sigurnosti plaćanja na malo (Secure Pay).
U skladu s tim, ohrabrujem sve učesnike – ne samo pružaoce usluga platnog prometa, nego i e-trgovce – da pojačaju svoje napore za poboljšanje zaštite internet plaćanja i brzo usvoje jaka rješenja autentifikacije. Uspostavljanje Nivo 2 regulatornih tehničkih standarda i smjernica od strane EBA, u bliskoj saradnji sa ECB će osigurati tržištu dalje smjernice o sigurnosnim pitanjima vezanim za Internetsko plaćanje.

Uticaj inovacija na kartice

Kao što sam rekao u uvodu, pojava inovativnih rješenja plaćanja će uticati na ponašanje kod plaćanja i korištenja kartica i drugih tradicionalnih instrumenata plaćanja u godinama koje dolaze. Inovativna rješenja zasnovana na karticama za blisko beskontaktno plaćanje, e-commerce novčanici ili mobilna plaćanja osoba-osobi imaju potencijal da dodatno povećaju korištenje kartica zamjenom gotovinskih isplata, naročito vis-a-vis plaćanja malih kupovina osoba-osobi. U isto vrijeme, kartična industrija će biti osporena od strane jake konkurencije od inovativnih rješenja plaćanja na bazi plaćanja instrumentima drugačijim od kartica.
Jedan od tih izazova su instant plaćanja. ERPB je odlučio da Evropski platni savet treba razviti brzu shemu plaćanja za euro plaćanja koja se temelje na SEPA kreditnim transferima.

Što se tiče e-trgovine, još jedan izazov proizlazi iz pojave novih platnih usluga. Plaćanje pokretanja usluga i online platni integratori, kako se očekuje, ući će u lanac plaćanja sa svojom ponudom usluga.
Zatim, tu je izazov distribuiranih ledger tehnologija. Ove tehnologije, od kojih je blockchain vjerovatno najpoznatiji primjer, može potencijalno imati veliki uticaj na cijeli finansijski “ekosistem”. Njihovo usvajanje ima potencijal da poremeti i upotrebu “tradicionalnih” instrumenata plaćanja i usluga i plaćanja procesorske industrije.

Eurosistem pozdravlja veći izbor za potrošače i biznis, pod uslovom da su platna rješenja koje se nude na tržištu sigurna i efikasna i da novi postojeći pružaoci usluga igraju po istim pravilima. Revidirana Direktiva o platnim uslugama (PSD2) i IFR su uspostavili pravila igre i pružili potrebnu jasnoću. EBA sada razvija regulatorne tehničke standarde o izdvajanju šema kartičnih plaćanja i procesiranje subjekata (u okviru IFR), kao i regulatorne tehničke standarde o snažnoj autentifikaciji kupaca i sigurnoj komunikaciji (u okviru PSD2).

Zaključak

Dozvolite mi da zaključim. Ja sam uvjeren da su kartice tu da ostanu. Osim toga, i dalje postoji veliki potencijal rasta za kartične transakcije u EU. Da bi se pojačao potencijal rasta, SEPA za kartice mora biti realizovana. Harmonizovan, konkurentni i inovativni evropski prostor za kartična plaćanja mora se postići putem standardizacije, interoperabilnosti i odgovarajućih mjera sigurnosti. Sheme kartica i procesori kartica koje žele da ostanu na tržištu moraju postati panevropski.

U isto vrijeme, inovativna rešenja za plaćanje će predstavljati izazov za kartičnu industriju. Ona će se suočiti sa konkurencijom instant plaćanja po osnovu kreditnih transfera SEPA, plaćanja pokretanja usluga u području e-trgovine i usvajanja distribuiranih ledger tehnologija. Ova konkurencija je dobrodošla, pod uslovom da su rješenja koje se nude na tržištu sigurna i efikasna i pružaoci usluga igraju po istim pravilima. Uvjeren sam da će kartična industrija naći pravi odgovor na ove izazove – i na dobrobit korisnika.

(Govor Yvesa Merscha, člana Izvršnog odbora ECB-a na Banque de France konferenciji o kartičnim plaćanjima u Evropi – najnovijim trendovima i izazovima)

Izvor: Indikator.ba

Check Also

OPEC+ razmatra smanjenje proizvodnje za čak dva miliona barela dnevno

Grupa OPEC+ razmatra najveće smanjenje proizvodnje od 2020. godine, pokušavajući da tako primiri cijene nafte …

Leave a Reply

Your email address will not be published.