“Neophodan preduslov za očuvanje stabilnosti crnogorskog tržišta kapitala jeste usvajanje novog Zakona, dok i dalje puno više povjerenja u našu berzu imaju strani nego domaći investitori”, kazao je u intervjuu za naš portal IGOR SAVIĆ, Direktor Sektora riznice u Erste banci. Savić je nadležan za upravljanje aktivom i pasivom, tokovima gotovine i likvidnošću Banke. Osim toga zadužen je i za ulaganje u hartije od vrijednosti na domaćim i inostranim tržištima i trgovinu valutama na FOREX-u. U bankarstvu je od 1996. godine, a u svom radnom iskustvu takođe je obavljao i rukovodio poslovima inostranog i domaćeg platnog prometa, kao i dokumentarnim poslovima.
OBZIROM da je Erste banka – banka sa najmlađim stažom na crnogorskojm tržištu kapitala kada su u pitanju kastodi i poslovi depozitara, koliko ste se uspjeli pozicionirati na tim poljima za proteklih godinu dana? Koliki je udio Vaše banke u prometu crnogorske berze za proteklih 12 mjeseci?
– Erste banka je svoje operacije u segmentu investicionog bankarstva, ili preciznije, u custody i depozitarnim poslovima, počela faktički na samom kraju 2014. godine, i za vrlo kratko vrijeme smo uspjeli da se pozicioniramo na tržištu u više nego zadovoljavajućem obimu. Naime, za 11 mjeseci 2015, custody odjeljenje Erste banke je u kumulativnom prometu custody banaka učestvovalo sa nešto iznad 43%, što je više nego respektabilan udio. Ako, sa druge strane, sagledamo ukupan promet svih učesnika na Montenegroberzi u istom periodu, dolazimo do podatka da su klijenti Erste banke u njemu učestvovali sa 28,6%.
KO su glavni klijenti vašeg odjeljenja za kastodi poslove, da li su to domaća fizička lica i kompanije ili su to pak inostrani subjekti, koji možda imaju višak kapitala, a kojima su pak prinosi ostvareni na našoj berzi zadovoljavajući, imajući u vidu stanje evropske ekonomije i često negativne pasivne stope kod stranih banaka?
– Baza klijenata koju smo uspjeli da oformimo u relativno kratkom roku je prilično izbalansirana, posmatrano iz ugla podjele na pravna i fizička lica. Međutim, evidentno je da trenutno više povjerenja u naše tržište kapitala imaju nerezidentna lica. Nerezidenti su našli interes da pri nivoima prinosa koji se trenutno ostvaruju na crnogorskoj berzi investiraju svoje viškove kapitala, ali i da realociraju već uloženi kapital sa tržišta na kojima se bilježe manji, pa čak i negativni prinosi, što je već duže vrijeme slučaj u mnogim bankama eurozone kada je riječ o deponovanju sredstava kao investicionoj opciji.
DA li i u kom obimu pružate usluge posredovanja u trgovanju na regionalnim i svjetskim berzama putem svog kastodi odjeljenja i koliko je interesovanje za tu vrstu usluga od naših sugrađana?
– Erste Group Bank je jedna od najreputabilnijih finansijskih institucija u Evropi i kao takva pruža usluge investiranja i čuvanja hartija od vrijednosti direktno na svim tržištima na kojima posluje (najveći dio centralne i istočne Evrope), kao i preko partnerskih banaka u cijelom svijetu. Kao dio Grupe, Erste Bank AD Podgorica svojim klijentima nudi mogućnost investiranja na svim ovim tržištima po veoma povoljnim i konkurentnim uslovima i uz izvršenje visokog kvaliteta.
DA li imate u planu eventualno osnivanje brokerskog odjeljenja ili pak uvođenje novih proizvoda i usluga?
– Standardi Erste Grupe u dijelu investicionog bankarstva su takvi da se teži kompletnom i unificiranom načinu pružanja ovih usluga klijentima na svim tržištima kapitala u zemljama gdje je Erste prisutna kroz svoju lokalnu banku članicu. Na ovaj način Erste Grupa, kao najozbiljniji i najveći učesnik na tržištima kapitala u zemljama CEE, garantuje svojim klijentima pružanje usluga na najvišem nivou sigurnosti i kvaliteta. U tom smislu, realno je očekivati da će u narednom periodu i Erste Bank AD Podgorica uskladiti svoju ponudu sa standardima Grupe, kako po pitanju usluga koje pružamo svojim klijentima, tako i po paleti proizvoda koje se nude našim sadašnjim i budućim klijentima.
KAKVA su predviđanja kada je dalji razvoj crnogorskog tržišta kapitala? Koji su to neophodni preduslovi da bi se na neki način oživjelo i sačuvalo povjerenje u crnogorsku berzu?
– Prije svega, nužno je u što kraćem roku završiti proceduru izglasavanja novog zakona o tržištu kapitala. Nacrt tog zakona je na zahtjev Evropske komisije crnogorska Komisija za hartije od vrijednosti doradila u smislu njegovog usaglašavanja sa relevantnim evropskim direktivama. Smatram da je to inicijalni korak koji će osnažiti povjerenje u crnogorsko tržište kapitala, prevashodno kod stranih investitora. Naravno, presudan uticaj na oživljavanje samog tržišta ima odgovorno i transparentno ponašanje svih učesnika na njemu, kroz dosljedno poštovanje novih zakonskih rješenja, što svakako nije proces koji se može završiti preko noći. Sa druge strane, relativno mala veličina našeg tržišta kapitala bi trebalo da znači i veću fleksibilnost u tom procesu prilagođavanja.
SMATRATE li da je došlo vrijeme da se pojedine uspješne domaće privatne kompanije transformišu u akcionarska društva i da na taj način pokušaju prikupiti dodatni kapital kroz eventualnu prodaju udjela na berzi? Da li bi možda par takvih slučajeva dovelo do povećanja povjerenja u cjelokupno domaće tržište kapitala?
– Nijesam siguran da su brojni vlasnici domaćih biznisa, pa i onih uspješni, koji bi bili spremni da kroz transformaciju u akcionarska društva i prodajom akcija na berzi, u određenoj razmjeri podijele uspjeh, ali i rizike, kako svog trenutnog obima i kvaliteta poslovanja, tako i eventualnih razvojnih projekata koji bi zahtijevali novi, svježi kapital. Smatram da ni na drugoj, dakle investitorskoj strani, u ovom trenutku za tim ne postoji dovoljan nivo interesovanja. Sve to bi znatno moglo da se promijeni uporedo sa izmjenama u regulativi koja definiše tržište kapitala, koje su u velikoj mjeri skopčane sa većom transparentnošću. Sigurno da bi to dovelo do pojave obostranog interesovanja za partnerstvom kroz učešće u vlasništvu, a nekoliko inicijalnih transformacija u udjelima pojedinih biznisa bi ohrabrile i ostale učesnike na tržištu da razmišljaju u tom pravcu.
ZVANIČNICI Montenegroberze često ističu prednosti i pozivaju državu da svoja zaduživanja sprovodi putem domaćeg tržišta kapitala. Smatrate li da bi bilo dovoljno tražnje da se jedan dio državnog duga na neki način refinansira na domaćoj berzi i da li podržavate taj vid zaduženja, s obzirom na eventualne pozitivne konsekvence i za Vas, kao ovlašćeneučesnike?
– Od 2010. godine je država dio sredstava za budžetsku potrošnju obezbijedila kroz šest izdanja dugoročnih obveznica, od kojih su četiri bila organizovana na međunarodnom tržištu kapitala, a dva na lokalnom. Nivo tražnje je u kontinuitetu prevazilazio iznose pojedinih međunarodnih izdanja obveznica, te je jasno pokazao da su investitori itekako zainteresovani za ovu vrstu ulaganja. To važi i za strane i za domaće ulagače. Znači, i redovnija izdanja na lokalnom tržištu naišla bi na dovoljno interesovanje investitora, prevashodno domaćih. Sve to bi pozitivno uticalo na razvoj sekundarnog tržišta, imajući u vidu efekte koje je proizvelo izdanje lokalnih državnih obveznica 2014. godine, kojima se i dalje relativno aktivno trguje. Što se Erste banke tiče, mogu da kažem da smo u toku 2015. uspjeli da generišemo značajan promet u trgovanju obveznicama na sekundarnom tržištu, kako na OTC u inostranstvu, tako i na lokalnom, posredstvom Montenegroberze. Takođe smo uspjeli da probudimo interesovanje za ovaj vid ulaganja i kod klijenata koji se ne mogu svrstati u red tradicionalno prisutnih investitora, kao što su banke i osiguravajuće kuće. Naši planovi idu u pravcu još aktivnijeg učešća i širenja baze učesnika na tržištu kapitala, koji bi posredstvom Erste banke pronašli svoj investicioni interes.
OD par stotina izlistanih hartija na domaćoj berzi, trguje se sa svega njih dvadesetak, uz primjetan pad tog broja. Mislite li da je jedan od razloga za takvo nešto i prilično netransparentno poslovanje velikog broja firmi, s obzirom da puno njih izbjegava ili kasni sa dostavljanjem obaveznih finansijskih izvještaja? Kako primorati crnogorske kompanije da odgovornije posluju?
– Prema mom mišljenju, berza prilično vjerno odslikava stanje privrede jedne zemlje. Ako u analizi trenutne situacije pođemo od takve pretpostavke, jasno je da je nivo transparentnosti poslovanja, kroz objavljivanje finansijskih i drugih obaveznih izvještaja, u direktnoj vezi sa nivoom prometa na berzi, odnosno sa nivoom interesovanja investitora za ulaganje u kompanije čije se akcije listaju na berzi. Investitori jednostavno izbjegavaju da ulažu kapital u kompanije o kojima nemaju dovoljno poslovnih i drugih informacija. Kao što sam prethodno naveo, za očekivati je da će novi zakon o tržištu kapitala da donese neophodnu disciplinu učesnika u smislu transparentnosti i odgovornijeg ponašanja prema tržištu.
DA li mislite da bi sve niže kamatne stope na depozite kod banaka mogle implicirati povećani obim trgovine na berzi, tj da se dio novca koji su građani i kompanije oročavale proteklih kriznih godina, sada nekako vrati na tržište kapitala?
– Dešavanja na međunarodnom tržištu novca u prethodnih nekoliko godina koja su se reflektovala kroz pad cijene sredstava, uticala su i na kretanje kamatnih stopa na depozite u našem bankarskom sistemu. Slijedstveno tome, došlo je do pada i aktivne kamatne stope. Ovo bi trebalo da dovede do promjene u načinu razmišljanja onih koji imaju slobodna sredstva, imajući u vidu da će, po mom mišljenju, nivo kamatnih stopa na depozite zadržati opadajući trend i u 2016. godini. Ipak, smatram i da ne treba očekivati drastičnu migraciju slobodnih sredstava građana i kompanija iz banaka na tržište kapitala. Razlog je jednostavan. Čini se da je ipak daleko veće povjerenje investitora usmjereno prema bankarskom sektoru nego prema tržištu kapitala, što važi čak i u situaciji kada su prinosi na uloge u bankama daleko niži od onih koje trenutno nudi ulaganje u renomirane i stabilne kompanije, čije se akcije listaju na Montenegroberzi.
KAKO ocjenjujete godinu za nama kada je generalno poslovanje Erste banke u Crnoj Gori u pitanju? Prema posljednjem izvještaju (za prvih devet mjeseci ove godine) Erste banka je ostvarila 4,8 miliona eura profita, dakle među prve tri je od 14 crnogorskih banaka. Koji potezi su banci obezbijedili tako dobar profit?
– Erste banka je uspjela da i u 2015. zadrži pozitivne trendove u svim najbitnijim pokazateljima kojima se mjeri uspješnost poslovanja, uprkos prilično kompleksnim tržišnim uslovima. Osim relativno plitkog tržišta u smislu odsustva značajnijeg obima kvalitetne kreditne tražnje, bitno je pomenuti i činjenicu da su u finansijski sektor ušle i dvije nove banke Erste banka je promišljenim plasiranjem u različite stavke aktive, uz očuvanje kvaliteta postojećeg kreditnog portfelja i snižavanje troškova izvora finansiranja, uspjela da ostvari profit koji je za prva tri kvartala 2015. godine bio na nivou projektovanog. Očekujemo da će i u poslednjem kvartalu pokazatelji poslovanja biti u okvirima planiranog.
Trziste kapitala u CG je mrtvo zauvijek, i ni jedan zakonski tekst to nece promijeniti. Krah koncepta “jedan euro ulaganja cetiri u trzisnoj vrijednosti” sa onim smijesnim grafikom uzlaznog trenda prema beskonacnosti je zavrsio u smecu bilo kakvog drugog regulatornog pokusaja u buducnosti. To realno zna svaki profil koji se bavi ovom problematikom.
– Nijesam siguran da su brojni vlasnici domaćih biznisa, pa i onih uspješni, koji bi bili spremni da kroz transformaciju u akcionarska društva i prodajom akcija na berzi, u određenoj razmjeri podijele uspjeh, ali i rizike, kako svog trenutnog obima i kvaliteta poslovanja, tako i eventualnih razvojnih projekata koji bi zahtijevali novi, svježi kapital. Smatram da ni na drugoj, dakle investitorskoj strani, u ovom trenutku za tim ne postoji dovoljan nivo interesovanja. Sve to bi znatno moglo da se promijeni uporedo sa izmjenama u regulativi koja definiše tržište kapitala, koje su u velikoj mjeri skopčane sa većom transparentnošću. Sigurno da bi to dovelo do pojave obostranog interesovanja za partnerstvom kroz učešće u vlasništvu, a nekoliko inicijalnih transformacija u udjelima pojedinih biznisa bi ohrabrile i ostale učesnike na tržištu da razmišljaju u tom pravcu. 
Trziste kapitala u CG je mrtvo zauvijek, i ni jedan zakonski tekst to nece promijeniti. Krah koncepta “jedan euro ulaganja cetiri u trzisnoj vrijednosti” sa onim smijesnim grafikom uzlaznog trenda prema beskonacnosti je zavrsio u smecu bilo kakvog drugog regulatornog pokusaja u buducnosti. To realno zna svaki profil koji se bavi ovom problematikom.